HLADAN TUŠ ZA HRVATSKU

Stiglo nam upozorenje iz Bruxellesa: Potrošnja 409 milijardi iz EU fondova bez dovoljno kontrole

Inače, na ljestvici iskorištenosti fondova iz kohezijske politike na kraju 2023. Hrvatska je na 21. mjestu

Duga ruka europske revizije novca korištenih iz fondova nedavno je dohvatila i bivšeg ministra gospodarstva Hrvoja Vojkovića (na slici) koji se na Županijskom sudu nagodio s tužiteljima

 Jutarnji List/

U potrošnji oko 409 milijardi eura koje je Europska unija između 2017. i 2022. ubacila u Kohezijski i druge fondove kohezijske politike pronađene su 23.653 nepravilnosti, među kojima i 191 nepravilnost u trošenju tog novca u Hrvatskoj, utvrdio je Revizijski sud Europske unije nakon što je pročešljao šestogodišnje korištenje novca članica Unije iz spomenutih fondova.

- Europska unija nije uspjela znatno smanjiti postojane pogreške u potrošnji sredstava u okviru kohezijske politike, čiji je cilj smanjiti društvene i gospodarske nejednakosti u Uniji. Kontrole koje provode Europska komisija i države članice i dalje imaju nedostataka na svakoj razini - upozorio je Revizijski sud, pozvavši i Europsku komisiju i kontrolna tijela članica Unije na veći angažman u otkrivanju i sprečavanju nepravilnosti.

Spomenuta brojka nepravilnosti u trošenju "kohezijskog" novca je ukupan broj prijava o nepravilnosti svih tijela unutar EU i njezinih članica koje je Revizijski sud samo "evidentirao", ali je proveo i vlastitu istragu o 1157 transakcija novcem iz Kohezijskog i drugih fondova kohezijske politike EU, provjeravajući pritom i postupanja kontrolnih tijela članica u vezi s tim transakcijama. Na temelju podataka koje je dobio od revizijskih i drugih kontrolnih tijela EU i država članica te rezultata istraga spomenutih transakcija, Sud je sastavio izvješće o trošenju kohezijskog novca i izašao s ocjenom da kontrola "kohezijskog" novca nije dostatna.

Prijave OLAF-u

U izvješću se ne izlazi s konkretnim podacima o istragama Revizijskog suda i eventualnim nepravilnostima koje su pronađene u njima, kao ni, primjerice, o broju optužnih prijedloga koji su u povodu toga poslani Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), već je najavljeno da će o tome biti objavljeno posebno izvješće. Tako, primjerice, nema pobližih podataka o rezultatima istrage Suda o 30 transakcija "kohezijskim" novcem u Hrvatskoj. U izvješću se napominje da se u devet od 30 promatranih transakcija radilo o transakcijama "pod utjecajem nedostataka u aktivnostima revizijskih tijela". Spomenuta brojka od 191 nepravilnosti u trošenju "kohezijskog" novca u Hrvatskoj se odnosi na prijave nadležnih tijela, a ne na istrage Revizijskog suda. Vrijednost prijavljenih nepravilnosti u prijavama domaćih kontrolnih tijela bila je 16,2 milijuna eura.

Za razumijevanje spomenute ukupne brojke nepravilnosti ili pogrešaka u trošenju "kohezijskog" novca značajna je njihova podjela na nenamjerne i namjerne. Nenamjerne nepravilnosti posljedica su nemara, krivog izračuna, nepostojanje provjere i neusklađenosti prijavljene dokumentacije s "pravilima igre". Europska komisija, kako podsjeća Sud, procjenjuje da pogreška u izračunima država članica o potrošnji novca iz fondova kohezije iznosi oko dva posto ukupnih iznosa na temelju nenamjernih pogrešaka. Sud pritom izražava uvjerenje da je postotak Komisije premali i da se radi o većem udjelu.

Namjerne nepravilnosti, kako ih definira Revizijski sud, ponavljajuće su i dodatne pogreške u slučajevima kada su nepravilnosti počinjene nakon upozorenja i danih uputa kako ih izbjeći. Isto tako, namjernim nepravilnostima ocjenjuju se pogreške u raspolaganju novcem u natječajima čija su pravila vrlo jasna. Kada se ocijeni da su nepravilnosti namjerne, upozorava se u izvješću Suda, automatski se sumnja na prijevaru te se OLAF-u i EPPO-u šalju prijave.

"Sud je između 2017. i 2022. u 1157 transakcija koje je ispitao utvrdio 171 dodatnu pogrešku, od čega devet posto ili 16 slučajeva namjernog nepridržavanja pravila. Radi se, primjerice, o slučajevima u kojima su korisnici prijavili opremu koju su upotrijebili u svrhe za koje ona nije bila predviđena", navodi se u izvješću.

Hrvatski napredak

Kada je u pitanju spomenuti iznos od 409 milijardi eura "stavljen" u Kohezijski i druge fondove za kohezijsku politiku, radi se o planiranom iznosu, od kojeg je 317 milijardi eura i isplaćeno do kraja 2022. Hrvatskoj je iz tog izvora, prema računici Revizijskog suda, stavljena na raspolaganje 9,1 milijarda eura, a isplaćeno joj je 5,7 milijardi eura ili 62,6 posto iskorištenog novca. Sud donosi i podatak da je na kraju prošle godine Hrvatska značajno popravila iskorištenost ponuđenog novca iz fondova kohezijske politike na 88 posto, uz još oslobođen iznos za potrošnju od 1,1 milijardu eura.

Na ljestvici iskorištenosti fondova iz kohezijske politike na kraju 2023. Hrvatska je na 21. mjestu, na vrhu su Estonija, Litva, Cipar i Mađarska sa stopostotnim učinkom, a najveći dio tih sredstava imaju potrošiti Španjolska (26 posto) i Nizozemska (25 posto). U ljestvicu je uključena i Velika Britanija koja je napustila EU u siječnju 2020., a još ima nepotrošenih 1,1 milijardu eura iz fondova za kohezijsku politiku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 23:05