Što će bti s flotom vozila?

'Srećom je kriza počela u ožujku. Da je lockdown bio mjesec dana kasnije bankrotirali bi'

Rent-a-car kuće diljem zemlje našle su se u problemu zbog viška automobila koje inače svake godine naručuju prije početka sezone
Vozila rent-a-car kuće
 Goran Šebelić / CROPIX

Da se epidemija izazvana koronavirusom počela u Hrvatskoj širiti samo mjesec dana kasnije, svi oni koji se bave iznajmljivanjem automobila, bili bi definitivno pred slomom. Nekako je sreća u nesreću da se sve zatvorilo u ožujku prije početka predsezone, pa brojni automobili nisu ni stigli u rent-a-car tvrtke. Time su si te tvrtke uspjele smanjiti troškove poslovanja. U Istri najveću flotu rent a car vozila ima pulska turistička tvrtka Uniline koja ima za Hrvatsku franšizu Europcar rent-a-cara te auto kuća Auto Benussi, koja je pak vlasnik franšize Enterprise rent-a-cara. Imaju na stotine i stotine automobila budući da je svake sezona potreba za njima bila enormna. Ove godine nitko se niti ne usudi reći koliko će ih biti.

Kako nam kaže Boris Žgomba, čelni čovjek pulskog Unilinea, jedne od najvećih putničkih agencija u državi, lani su u sezoni u svojoj floti imali nešto manje od dvije tisuće automobila, a sada ne može ni procijeniti kolika će biti potreba ovog ljeta. Srećom velik dio njih nije stigao do Hrvatske, odnosno narudžbe su na vrijeme zaustavljene.

- Kao i sve druge aktivnosti, tako i djelatnost iznajmljivanja vozila osjeća u velikoj mjeri krizu. Ova djelatnost ima dvije niše - jedna je veća i donosila je veći obrtaj automobila, a odnosi se na strane putnike koji dolaze na naše aerodrome i potom iznajmljuju automobile. Druga niša su domaći, većinom korporativni klijenti. Taj prvi dio poslovanja je naravno bio na nuli jer su aerodromi bili zatvoreni, dok je druga niša poslovanja donosila nešto malo prihoda, ali znamo i da je i naše gospodarstvo bilo zatvoreno. Zato smo sve troškove rent-a-cara sveli na minimum. Sreća u nesreći je da je kriza počela u trenutku kada smo trebali početi naručivati veće količine vozila koje smo trebali preuzeti za rad u ljetnom dijelu godine, ističe Žgomba. Auto kućama su zaustavili narudžbe, a dobar dio tih vozila nije bio ni proizveden.

- U tom smo smislu uspjeli reducirati troškove i sada nemamo veliku količinu vozila koja bi nam proizvodila troškove. Ova manja količina automobila, koje trenutno imamo u floti, nam omogućava da dobro gospodarimo troškovima. No, s tim se problemom nismo susreli samo mi, već svi oni koji se bave tom djelatnošću. I jasno je da će autoindustrija sigurno zbog cijele situacije biti u velikim problemima, ističe Žgomba.

No, ipak je optimističan i veli da će sigurno gostiju ove sezone biti te je najavio da će povećavati svoju sadašnju flotu. Doduše, ona neće ni približno biti kao lani. O brojevima nije htio decidirano govoriti.

- Već razgovaramo s auto kućama i vrlo vjerojatno ćemo ipak ove godine obnoviti flotu očekujući da će biti turističkog prometa od srpnja pa do kraja listopada. Pitanje je koliko će vozila biti na tržištu. To ovisi i o mogućnostima autoindustrije. Jasno je da će biti znatno manje nego lani, kaže nam Žgomba i dodaje da su nažalost u lošoj situaciju za ovu djelatnost, kao i za djelatnost samih turističkih agencija neki aerodromi odlučili profitirati na njihovoj muci.

- Iako nije bilo niti jednog putnika na našim aerodromima, neki su, a oni, na koje se to odnosi, će se znati prepoznati, odlučili naplatiti najam za naše šaltere. I to po cijenama koje su bile prije krize, a svi znamo da su bile visoke. To je tada imalo ekonomsku isplativost zbog sve većeg broja putnika. No, mislim da nije u redu da se sada profitira na nama u situaciji kada nije bilo nikoga. Ako nemamo nikakvih prohoda, i troškovi bi trebali biti na nuli. Zbog toga ovo sada smatram profiterstvom, ističe Žgomba.

No, agencijama bez obzira na rent-a-car, ove sezone neće biti lako jer se susreću s brojnim otkazima rezervacija. Srećom, Hrvatska je uvela zakonsku mogućnost izdavanja vaučera za propuštena putovanja, na način da se uplaćena akontacija pretvara u svojevrstan vaučer koji gosti mogu koristiti u nekom drugom terminu. No, nisu bile sve agencije u Europi te sreće. Primjerice, u Njemačkoj se sve akontacije moraju vratiti gostima, iako je taj novac odavno proslijeđen iz agencija prema hotelskim tvrtkama i avioprijevoznicima te drugim institucijama. Neke su zato u ovoj teškoj situaciji morale dizati velike kredite kako bi gostima vratile novac, a one taj povrat od hotelijera i avioprijevoznika nisu dobile. Pitanje je kako će se to u budućnosti prelomiti preko njihovog poslovanja i koliko će njih moći preživjeti ovu kriznu situaciji gdje se pravila igre mijenjaju svakodnevno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:58