Kontroverza

Skandal u najvećem državnom fondu na svijetu: Za sve je kriv jedan avionski let...

Sve to još i ne bi bilo problem da Tangen nije izabran za novog čelnika Fonda VELIKI POLITIČKO-FINANCIJSKI SKANDAL U NAJVEĆEM DRŽAVNOM FONDU NA SVIJETU Za sve je kriv jedan avionski let...
Naftna platforma Corpus Christi u Meksičkom zaljevu
 Profimedia, First Light

U pitanju je samo jedan avionski let, charter zrakoplovom. Kući iz Sjedinjenih Država. Iz čega je izrastao golemi političko-financijski skandal. Ali, to je Norveška. U Švedskoj je ministrica dala ostavku jer je u zračnoj luci kupila čokoladu službenom karticom (trošak koji je po dolasku kući odmah podmirila iz privatnih sredstava), a njemački je predsjednik dao ostavku jer je optužen da je letio o trošku jednog bogataša. Da, to su te neke zemlje gdje se javna služba doživljava ozbiljno.

Yngve Slyngstad, koji je u proteklih 12 godina vodio Norveški naftni fond, punim imenom Državni mirovinski fond global (Statens pensjonsfond utland), svojevrsna garancijska shema za budućnost kad nafte više ne bude vrijedna 930 milijardi dolara, pristao je u studenom prošle godine da se sa seminara u SAD-u vrati, s ostalim sudionicima, charter letom. Iako mu je Fond organizirao povratak. Seminar, koji je uključivao i Stingov nastup koji je stajao milijun dolara, kao i let organizirao je i financirao Nicolai Tangen, norveški milijarder koji vodi hedge fund u Londonu. Sve to još i ne bi bilo problem da Tangen nije izabran za novog čelnika Fonda. Čiju veličinu ćemo dočarati ovim podatkom: posjeduje gotovo 1,5 posto vlasništva u svakoj tvrtki koja je izlistana na burzi na svijetu.

Sada je cijeli proces zaustavljen. Norveška središnja banka (Norges bank), koja skrbi za Fond, pokreće istragu je li Slyngstad prekršio etička pravila dok nadzorni odbor razmatra izvanredni sastanak kako bi se razmotrio Tangenov izbor.

Naime, seminar je održan neposredno nakon što je Slyngstad najavio da napušta svoj položaj pa se pojavila opravdana sumnja da je utjecao na čelne ljude banke i Fonda u odabiru svog nasljednika. Slyngstad je rekao VG-u, norveškom tabloidu koji je razotkrio cijelu priču o seminaru i putovanju, da je razgovarao s Tangenom o čelnoj poziciji u Fondu te da je “rekao njemu i svima drugima koji su bili prisutni da na tom poslu trebamo bistre ljude”, ali tvrdi da mu nije rekao da se prijavi. Tangen je u financijski svijet ušao 1990-ih godina, a prije toga, dakle za Hladnog rata, bio je dio norveške vojne obavještajne službe gdje je, kako navodi FT, naučio tehnike ispitivanja koje je koristio Sovjetski Savez.

Tangen je za Financial Times rekao kako mu je jasno da će, kad je riječ o načinu života, morati mijenjati neke navike.

“Primjerice, organizirao sam fantastičan seminar u Whartonu na koji sam pozvao 150 vrlo interesantnih ljudi i na koji sam jako ponosan. Tako nešto neću moći raditi na svom novom poslu”, rekao je. Prije samo pet dana Tangen je za isti FT rekao kako je vodstvo Fonda njegov ne “samo posao iz snova nego posao iz dječačkih snova”.

Cijeli skandal dobiva dodatnu notu sumnje ako se zna da Tange nije bio na službenoj listi osoba koje su se prijavile za vođenje Fonda, a koji je objavila Norveška središnja banka. Krugovi investitora bili su oduševljeni njegovim izborom i hvalili ga na sva zvona. Ali, politički krugovi su bili bitno rezerviraniji, čak i sumnjičavi jer se jednom hedge fund menadžeru, čija je tvrtka AKO Capital, koja upravlja sa 16 milijardi dolara, registrirana offshore, daje u ruke njihov Fond. Norveški javni tužitelj Fredrik Sejersted, koji je također bio na seminaru i u charter zrakoplovu, zbog toga se morao isključiti iz svih slučajeve vezanih uz Tangena na zahtjev premijerke Erne Solberg. A postavlja se i jedno razumljivo pitanje: zašto Tangen želi na posao u kojem će većinom imati zavezane ruke (većinu odluka donosi vlada i parlament), a plaća će mu biti neusporediva sa sadašnjim zaradama.

Sve se to događa u trenutku kad Fond prolazi kroz teške trenutke: krajem ožujka je objavio da je od početka godine zabilježio gubitak na ulaganjima od 1.330 milijardi norveških kruna (124 mlrd dolara) zbog oštrog pada cijena dionica pod utjecajem epidemije koronavirusa što je najgori rezultat u 24 godine postojanja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine vrijednost investicijskog portfelja pala je 16,2 posto, čime je gotovo izbrisan prošlogodišnji dobitak od 20 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:05