Hrvatsko-slovenski forum Jutarnjeg lista i Dela 20. listopada u Esplanadi okuplja ključne ljude financijske industrije i politike oko pitanja kako ojačati financijsku moć Europe i regije. U sklopu konferencije održan je i prvi današnji okrugli stol pod nazivom „Tržišta kapitala u novoj globalnoj stvarnosti - Financijska otpornost, autonomija i konkurentnost Europe“ koji je okupio regionalne stručnjake iz bankarskog, mirovinskog i investicijskog sektora. Raspravljali su o ključnim izazovima s kojima se suočavaju gospodarstva Hrvatske i Slovenije, s posebnim naglaskom na potrebu za dubljom integracijom tržišta kapitala u svrhu financiranja velikih infrastrukturnih, energetskih i tehnoloških projekata. Središnja tema panela bila je kako premostiti jaz između tradicionalnog bankovnog financiranja i alternativnih izvora poput fondova privatnog kapitala (private equity i private debt), ali i kako golemi potencijal domaće štednje građana i višedesetljetni horizont mirovinskih fondova pametno usmjeriti u jačanje regionalne konkurentnosti.
Matej Golob Matzele, predsjednik Uprave Modre zavarovalnice, smatra da su hrvatski i slovenski mirovinski fondovi komplementarni, a ne konkurencija jedan drugome. Hrvatski institucionalni investitori značajni su ulagači na slovenskom tržištu kapitala, a i slovenski će uložiti ako u Hrvatskoj prepoznaju kvalitetan tim, projekte i odgovarajući odnos rizika i prinosa.
- Zaštita štediša ne znači izbjegavanje rizika, jer su ponekad dugoročno najbolja odluka rizičnija ulaganja s boljim prinosima. Kapitala ima dovoljno, možda nema dovoljno investicijski spremnih projekata. Mirovinski fondovi mogu biti dobra podrška ekonomskoj politici, ali ne i njezin instrument - poručio je Golob Matzele.
Neki od takvih projekata, za koje su procijenili da je rizik prihvatljiv s obzirom na prinose, vezani su uz obnovljive izvore energije kroz koje se dobro ulaganje za članove mirovinskih fondova kombinira s energetskom transformacijom i većom sigurnošću Europske unije.
Video: Tržište kapitala u novoj globalnoj stvarnost
Matija Weiss, direktor PRVA Skladi, podsjetio je da je private debt tržište u Sloveniji bilo više stimulirano u Hrvatskoj pa se u posljednjih pet do deset godina dobro razvilo. Takvo financiranje je općenito jeftinije, brže i fleksibilnije od bankarskog.
- Bankama nismo konkurencija, nego smo most između nebankarskog i bankovnog investiranja. Ima poslova koje financiramo, a koje kasnije refinanciraju banke. Ovo tržište je relativno malo i nerazvijeno. Većina kapitala dolazi od naših institucionalnih ulagača, a želja nam je privući i pojedince koji će ulagati u naš fond - objasnio je.
Igor Čičak, osnivač i predsjednik Uprave Provectus Capital Partnersa, smatra da su temeljni problem u Europi produktivnost i skaliranje kompanija. Upravo je tu ključna uloga private equity fondova koji investiraju u te kompanije i omogućuju im širenje. Velik izazov pritom predstavlja upravljanje jer model koji je najbolji za prvih 10 do 50 milijuna eura prihoda, više ne funkcionira jednako dobro kada tvrtka dosegne 100 ili 300 milijuna. Na pitanje zašto je razina ulaganja u fondove privatnog kapitala u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi čak četiri puta niža nego na zapadu, Čičak objašnjava da je tržište još uvijek u razvoju.
– Imamo dobru dinamiku, ali moramo raditi na tome da takvih investicija bude sve više i da potaknemo širu bazu institucionalnih investitora na ulaganje u private equity. Mirovinski fondovi su aktivni, ali imamo druge institucionalne ulagače koji su pasivni, a slične bi inicijative mogle potaknuti i druge zemlje u okruženju. Važno je stvoriti širu regiju u kojoj će fondovi privatnog kapitala imati važnu ulogu u investiranju i razvoju. Mi sada imamo kapital u regiji, no ključna tema je njegova mobilizacija, a private equity fondovi su dokazano dobar alat za mobilizaciju kapitala i njegovo usmjeravanje u realnu ekonomiju - naglasio je.
Dubravko Štimac, viši izvršni direktor za Velika poduzeća PBZ-a, ističe da se europsko tržište kapitala polako integrira kroz ujednačavanje pravila i jedinstven sustav. Kada je riječ o alternativnim oblicima investiranja, naglašava da je u Hrvatskoj napravljen izvrstan posao jer je regulator omogućio mirovinskim fondovima ulaganje u private equity, što mnoge zemlje nemaju. Komentirajući rekordnu štednju građana od 43 milijarde eura koja većinom stoji u bankama, Štimac napominje da promjena navika zahtijeva edukaciju i vrijeme, ali da mlađe generacije već mijenjaju trendove zahvaljujući digitalnim platformama.
– Kultura ulaganja polako dolazi i sigurno će dati dugoročan rezultat. Zato moramo težiti daljnjem povezivanju tržišta, pri čemu je suradnja Hrvatske i Slovenije izvrstan primjer – zaključio je.
Mario Staroselčić, član uprave Allianz ZB društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, rekao je kako mirovinski fondovi imaju veliku odgovornost i ulogu u razvoju domaćeg tržišta kapitala, ali primarni postulat ostaje korist za članove.
– Naša ruka je uvijek ispružena za kvalitetne projekte koji stvaraju dodanu vrijednost, a posebno smo osjetljivi na domaće tvrtke jer ta ulaganja potiču BDP i radna mjesta. Ipak, imovinom smo nadrasli Hrvatsku i regiju, pa projekte tražimo i vani. Novca za domaće i regionalne projekte ima, ali oni moraju biti posloženi na pravi način – poručio je.
Tradicionalnu povezanost Hrvata s ulaganjem u nekretnine smatra povijesno uvjetovanom, ali naglašava da je danas posve jasno da one, unatoč psihološkom elementu sigurnosti, dolaze s puno skrivenih troškova.
– S druge strane, dionice unutar indeksa S&P 500 povijesno ostvaruju dugoročni godišnji prinos od oko 10 posto. Poruka građanima je da diverzificiraju i grade imovinu na više stupova kako ne bi ovisili samo o jednoj nekretnini, pa makar ona bila i na Hvaru - zaključio je Staroselčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....