Još prije 40 godina razmišljao sam o tome zašto su električni ormari baš ovakvi i zašto ne bi mogli biti drugačiji. Europska sredstva dala su nam priliku da dokažemo može li naša ideja zaista funkcionirati. Iako smo u sve ušli s rezervom, zabrinuti oko rezultata, danas s ponosom možemo reći da su rezultat završetka projekta patenti iz područja elektrotehnike u svim zemljama Europske unije i u Euroaziji, a posebno smo ponosni na one u Japanu i Koreji - rekao je Željko Rendulić, vlasnik obiteljske tvrtke Duplico koja posluje već 25 godina. Danas zauzimaju jednu od vodećih pozicija u raznim područjima inženjerskih usluga, izrade i ugradnje instalacija te proizvodnje i sklapanja upravljačkih električnih ormara, a od osnutka rade na razvoju inovativnih industrijskih rješenja.
S jednom takvom inovacijom prijavili su se na posljednji raspisani natječaj za istraživačko-razvojne (IRI) projekte koji je bio otvoren u prvoj polovici 2020. godine. Hrvatske tvrtke ponovno imaju priliku iskoristiti sredstva Europske unije jer se početkom drugog kvartala ove godine očekuje raspisivanje novog natječaja "Podrška za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru" vrijednog više od 190 milijuna eura. Njime se želi podržati kompanije u razvoju novih tehnologija, proizvoda i usluga.
Duplico se na prethodni natječaj kandidirao kako bi razvili tehnologiju laminiranih struktura, vodiča i unutarnjih izolatora, a uspjeli su postići da se masa i volumen električnih ormara, kojih godišnje proizvedu 3000, smanji za čak 60 posto. Tako se i cijena proizvodnje smanjila, a njihov sustav omogućuje da se tijekom nje emisija ugljikova dioksida smanji za čak 80 posto.
- DXL nije ništa drugo nego ormar bez žica, pratećih kanalica i svega ostalog što dolazi s tim. Izazov samog projekta bio je dokazati da ta tehnologija zadovoljava sve standarde koji propisuju uvjete za proizvodnju elektroormara. To uključuje sile zatezanja, sile nosivosti, prekidnu moć u slučaju kratkog spoja i mnoge druge detalje, o čemu najbolje govori sama činjenica da norma ima oko 180 stranica teksta - objašnjava Rendulić.
Partner u tom projektu bio im je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, s profesorima Damirom Suminom i Igorom Ercegom kojima su povjerili testiranje prototipova.
Patenti koje su dobili dokaz su koliko je ta suradnja bila uspješna. Nema puno hrvatskih kompanija koji se njima mogu pohvaliti - godišnje je riječ o sedam do deset patenata u Europi, dok hrvatska inovacija u Japanu dobiva patent otprilike jednom u četiri godine.
Sam proces bio je vrlo izazovan. U samom početku najviše su se bojali je li tako nešto uopće moguće. Da će dobiti sredstva, a projekt se kasnije pokazati neuspješnim. Zbog toga su projektne zahtjeve postavili tako da sredstva dobiju tek kad se uvjere da će projekt zaživjeti. Iako su rezultati testiranja pokazali da po pitanju izvedivosti mogu odahnuti, i dalje ih je čekalo puno posla na projektu, a paralelno je trebalo brinuti i o tekućim poslovima u kompaniji.
- Osjećao sam se kao da paralelno vodim dvije kompanije, a i jednoj i drugoj moram biti jednako posvećen. Znao sam raditi samo na projektu i do šest sati dnevno, a i dalje moramo profitabilno poslovati da bismo isplatili plaće - prisjeća se vlasnik Duplica. Dodaje kako se sredstva u projekt najprije moraju uložiti kako bi se zatim predao zahtjev za naknadu i za oko 60 dana dobila sredstva. Tvrtkama koje će se prijaviti na ovogodišnji natječaj savjetuje da se ne zavaravaju razmišljanjem da će europski novac biti dovoljan da pokrije sve troškove. U njihovu je slučaju pokrio samo polovicu vrijednosti, ostalo su osigurali sami
Proizvod je danas u fazi komercijalizacije i traže strateškog partnera koji će im pomoći da izađu na globalno tržište.
- Idealan partner bila bi tvrtka koja se bavi energetikom, koja je prisutna na svjetskom tržištu i koja u svom portfelju ima gotov proizvod na kojem može aplicirati našu tehnologiju kako bi dobili tehnološku prednost u volumenu i masi. To je danas u energetici jako važno - kaže Željko Rendulić i dodaje da će Duplico na sajmu u Hannoveru svoju inovaciju prvi put predstaviti svjetskoj javnosti. Svoj će proizvod nastaviti razvijati, a unatoč svim izazovima s kojima su se suočili u prethodnom, ova obiteljska tvrtka i ove će se godine prijaviti na europski natječaj za istraživanje i razvoj.
- Natječaj može pomoći hrvatskim tvrtkama da resurse, koje bi inače trebale samostalno ulagati u razvoj inovativnih proizvoda, osiguraju uz potporu europskih fondova. Kada se razvija novi proizvod, proces ili nova usluga uvijek postoji doza rizika pa ovakvi natječaji pomažu tvrtkama da se lakše odluče za početak razvoja - objašnjava Darko Liović, predsjednik Uprave konzultantske tvrtke Impuls savjetovanje.
Njihovi stručnjaci pomažu privatnim tvrtkama u razvoju, oblikovanju i optimizaciji inovacija bez obzira na razinu tehnološke spremnosti. Do sada su je radili u više od 400 projekata financiranih iz fondova EU i tako pomogli u povlačenju više od 130 milijuna eura. Samo za posljednji natječaj za IRI projekte, koji je bio otvoren u prvoj polovici 2020., uspješno su pripremili i pomogli u dobivanju potpora za više od 15 projekata kroz koje su klijenti povukli više od 14,5 milijuna eura
- Naša je ključna uloga razgovarati s tvrtkama i osvijestiti ih da su već sada inovatori. Svaka tvrtka, pogotovo one u tradicionalnim industrijama, svakodnevno rješavaju različite tipove problema, na primjer kako unaprijediti svoj proizvod ili proizvodni proces, a tako nastaju inovacije. One nisu isključivo ono što nitko do sada nije izmislio - govori Liović.
Drugi je korak pomoći identificirati u kojoj su fazi tehnološkog razvoja i uklapaju li se u određeni natječaj, a na kraju slijedi i priprema projekta i provjere kako bi se izbjegle financijske korekcije koje mogu ugroziti projekt. Najviše se prijavljuju tvrtke iz IT sektora i prerađivačke industrije, a Liović primjećuje značajno povećanje ulaganja u robotiku, posljednjih nekoliko godina i u digitalizaciju umjetnu inteligenciju. Nisu, naglašava, zanemarene ni tradicionalne industrije poput metaloprerađivačke, prehrambene i farmaceutske jer su i one počele značajno ulagati u takve projekte. S obzirom na veličinu kompanije, najčešće se prijavljuju one koje imaju od 50 do 150 zaposlenika, a u pravilu su to etablirane tvrtke koje već imaju neke već razvijene proizvode. Novoosnovane tvrtke su vrlo specifične i nose veći rizik pa su za njih raspisani drugi natječaji.
- Hrvatska je dobar primjer kako iskoristiti europske fondove za razvoj. U deset godina smo udio BDP-a koji se ulaže u razvoj povećali s 0,8 - 0,9 na 2 posto, a razvijenost zemlje se sa 60 povećala na 76-77 posto prosjeka Europske unije. S druge strane, to je poziv poduzetnicima da iskoriste sredstva iz ove financijske perspektive jer ćemo nakon 2027. imati ograničeniji pristup europskim fondovima - naglašava Darko Liović. Kada zemlja pređe granicu od 75 posto razvijenosti Europske unije, sredstva koja dobiva iz kohezijske politike se smanjuju. Novca će i dalje biti, pogotovo u smislu ulaganja u istraživanje i razvoj te smanjivanje regionalnih razlika, ali puno manje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....