Report Gojka Drljače

Razvijene zemlje ulaze u neviđenu dužničku krizu? Banalan je razlog zašto se to dozvoljava

Nema točno određene razine za koju se može reći kako je iznad nje dug neodrživ
Ilustracija
 AFP

Prema procjenama OECD-a ukupne prosječne financijske obveze 37 članica tog 'kluba' bogatih zemalja mogle bi zbog krize izazvane Covid-19 pandemijom porasti s 109 na 137 posto BDP-a do kraja ove godine. Članice OECD-a drže 80 posto svjetskog BDP-a, a u njima živi 1,3 milijardi ljudi. Drugim riječima, veliki i bogatiji dio planeta mogao bi završiti godinu na razini zaduženosti koja se po konvencionalnim financijskim teorijama smatra neodrživom.

Procjena o prosječnom rastu zaduženosti bogatijih zemalja poprilično su iznenađujući jer se u prvi plan neprestano guraju samo dvije velike zemlje s vrlo visokom razinom javnih dugova. To su Italija, koja će godinu završiti s javnim dugom prema BDP-u na razini višoj od 160 posto, te atipični Japan koji već sad ima dug prema BDP-u na 240 posto. No, ova ekonomska kriza dovest će do toga da previsoka razina zaduženosti postane opće mjesto razvijenog dijela svijeta koji je nagomilao 17 tisuća milijardi dolara javnog duga.

Analize OECD-a govore kako bi javni dugovi prema BDP-u mogli porasti još više ako oporavak bude sporiji od očekivanja.

Ukupno je javni dug zemalja članica OECD-a od 2008.-2009. porastao za 28 posto te su razvijene ekonomije bile poprilično zadužene i prije Covid-19 pandemije. Nakon izbijanja krize krenule s izrazito snažnim fiskalnim poticajima. S obzirom da će prema procjenama OECD-a porezi prihodi padati breže o ekonomskih aktivnosti, logična posljedica jest značajno povećanje javnih dugova.

Nema točno određene razine za koju se može reći kako je iznad nje dug neodrživ. Do prije desetak godina vjerovalo se kako je dug viši od 90 posto BDP-a neodrživ.

S obzirom kako niti jedna zemlja neće ići za vrijeme krize na dizanje poreza i rezanje javnih troškova kako bi konsolidirala javne financije, očigledno je kako će se pitanje neodrživih javnih dugova rješavati u budućnosti.

Sve više se priča o reprogramiranju i oprostima dugova prema 'bogatim' zemljama kao opciji s kojom će se čovječanstvo suočiti u godinama koje dolaze.

Preporuke za dnevno štivo

Science: Uloga T stanica u obrani od coronavirusa

London School of Economics: Mediji bi Covid-19 pandemiju trebali prikazivati kroz linearne, a ne logaritmijske grafikone koje ljudi slabo razumiju

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 19:14