Rastuće cijene energenata donijele loše trendove za hrvatsko gospodarstvo

Prvih sedam mjeseci ove godine obilježeni su globalnim rastom cijene energenata i pojedinih sirovina, ponajviše rastom cijene sirove nafte čiji je rast iznosio približno 38 posto na godišnjoj razini, piše energetika-net. Stoga su, prema podacima Eurostata, i uvozne cijene sirove nafte u euro zonu povećane približno 22 posto, plina oko 10 posto, a naftnih derivata oko 17 posto, što je utjecalo na osjetan poraz vrijednosti uvoza energenata od približno 35 milijardi eura u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Uz rast vrijednosti uvoza dijela drugih skupina proizvoda, vrijednost ukupnog uvoza povećana je za 49,1 milijarde eura ili 4,5 posto na godišnjoj razini. S druge strane, povećana je i vrijednost izvoza, ali za nešto manjih 38,8 milijardi eura ili 3,6 posto. Pritom je najveća stopa iz istih razloga ostvarena kod izvoza energenata, čak 11,5 posto, ali je najveći rast izvoza, zbog znatno većeg udjela u strukturi ukupnog izvoza, ostvaren kod kemikalija i kemijskih proizvoda te strojeva, uređaja i vozila.

Zbog takvih kretanja pogoršan je vanjskotrgovinski saldo EU u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta, pokazuje analiza HGK. Točnije, u prvih sedam mjeseci prošle godine ostvaren je suficit od 6,3 milijarde eura, a u ovoj godini je zabilježen vanjskotrgovinski manjak od 4,1 milijarde eura. Također, treba napomenuti da se u promatranom razdoblju još nije osjećao izraženiji učinak međusobnog uvođenja carina na pojedine proizvode između EU i SAD, unatoč tome što je zabilježen pad vrijednosti uvoza iz SAD od 0,4 posto na godišnjoj razini.

Naime, u prethodnim mjesecima je taj pad bio još izraženiji pod znatnim utjecajem rasta tečaja eura u odnosu na dolar (isporuke ugovorene u dolarima imaju maju vrijednost pri iskazivanju u eurima). Međutim, za očekivati je da će uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija iz EU u SAD početkom lipnja te uvođenje carina na veći broj proizvoda iz SAD krajem lipnja dovesti do narušavanja vanjskotrgovinskih odnosa te smanjenog opsega robne razmjene u drugom dijelu godine. Podaci o vrijednosti robne razmjene po članicama EU, bitni i zbog lakše ocjene kretanja u Hrvatskoj, pokazuju znatna odstupanja u dinamici rasta izvoza i uvoza.

Prema tim podacima Hrvatska je ipak bila među članicama s najmanjim rastom izvoza (tek šest članica je ostvarilo manji rast), ali i među članicama koje su u nešto manjoj mjeri povećale uvoz. Tako je prema podacima Eurostata, koji se metodološki u manjoj mjeri razlikuju od podataka DZS-a, u prvih sedam mjeseci došlo do blagog poboljšanja vanjskotrgovinskog salda Hrvatske, odnosno blagog smanjenja robnog deficita u odnosu na sedam mjeseci prošle godine.