Prvi mjesec članstva u eurozoni i Hrvatska je uključena u vrijednost indeksa: evo što je zabilježeno...

Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu zamjetno se pogoršalo u siječnju, prvom mjesecu članstva u eurozoni, odražavajući val zabrinutosti u industriji i uslužnom sektoru, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u siječnju za 2,7 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na 105,1 bod, pokazuje izvješće EK-a.

Europska komisija u siječnju revidira vrijednosti za sve zemlje, a u bilješci uz najnovije izvješće napominje i da je Hrvatska sada uključena u vrijednost indeksa eurozone.

Najviše su u Hrvatskoj u siječnju pogoršana očekivanja čelnika u industriji, čiji je indeks pao za 5,6 bodova u odnosu na prosinac.

Zamjetno je pogoršano i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u padu indeksa za 3,5 bodova.

Očekivanja potrošača spustila su se dublje ispod dugogodišnjeg prosjeka, uz pad indeksa za 0,4 boda, a pad je zabilježen i u građevinskom sektoru, za 0,9 bodova.

Poboljšano je samo raspoložene u maloprodaji, čiji je indeks skočio za 3,7 bodova u odnosu na kraj 2022. godine, poduprt valom optimizma u prognozama poslovanja u idućim mjesecima.

Poslovni čelnici procijenili su da će smanjiti zapošljavanje u budućnosti, prvi puta od prošlogodišnjeg svibnja, prema padu indeksa EEI u siječnju za 2,5 bodova u odnosu na prosinac, na 109,1 bod.

Neizvjesnost u poslovanju ponovo je ublažena, iskazana u padu indeksa EUI za 0,9 bodova, na četiri boda.

Poboljšanje u eurozoni i EU

U eurozoni i EU raspoloženje se poboljšalo na početku nove godine, približivši se dugogodišnjem prosjeku, prema rastu indeksa za 2,8 odnosno za 2,3 boda u odnosu na prosinac.

Najoptimističniji su na oba područja bili čelnici u uslužnom sektoru čiji je indeks porastao za tri boda u eurozoni odnosno za 1,6 bodova u EU.

Slijedi maloprodaja s rastom indeksa za 1,9 bodova u eurozoni i za dva boda u EU, a sličan rast bilježili su i indeksi u industriji.

Poboljšana su i očekivanja među potrošačima, za 1,2 boda u eurozoni i za 1,4 boda u EU.

Izuzetak su u siječnju bili poslovni čelnici u građevinskom sektoru, čije se pogoršano raspoloženje očitovalo u padu indeksa za 2,3 boda u eurozoni, te 2,2 boda u EU.

Poslovni čelnici također su signalizirali da planiraju pojačati zapošljavanje u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI u siječnju za 2,7 bodova u eurozoni i za 2,3 boda u EU.

Ublažena je i neizvjesnost u poslovanju, na što ukazuje pad indeksa EUI za 1,3 boda u eurozoni i za 1,1 bod u EU.

Optimizam u Francuskoj

Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše je u siječnju porastao indeks ekonomske klime u Francuskoj, za 4,4 boda.

Slijede Španjolska i Njemačka s poboljšanjem iskazanim u rastu indeksa za 2,7 odnosno 2,5 bodova.

Optimistični su bili i čelnici u Italiji, čiji je indeks porastao za 1,7 bodova.

U Poljskoj indeks se zadržao na razini iz prosinca, pokazuje izvješće EK.