Kriza američkog bankarstva ne jenjava: Tijekom vikenda regulatori su preuzeli First Republic Bank te su njezine depozite i imovinu prodali financijskom gigantu JPMorgan Chaseu, uz sporazum o podijeli gubitaka. First Republic Bank našla se kao i ostale problematične banke pod pritiskom nezadovoljnih investitora i uspaničenih deponenata te joj nije pomogla čak niti združena akcija grupe najvećih investicijskih kuća koje su joj posudile 30 milijardi dolara kako bi joj osigurale kratkoročnu likvidnost, koju je organizirala šefica američkog Treasuryja, Janet Yellen. First Republic Bank prodajom imovine JPMorganu time prestaje postojati.
U First Republic preostalo je 93,5 milijardi dolara depozita, koji se hitno rasprodaju. U trenutku kad su joj regulatori - FDIC - zaplijenili imovinu, ona je iznosila 229,1 milijardu dolara. Sada stoga nedavno propala Silicon Valley Bank više nije druga najveća banka propala u cijeloj američkoj povijesti, već je tu neslavnu poziciju preuzela upravo First Republic Bank, koja je nešto veća od SVB-a.
Treba napomenuti kako su do sada zbog specifične regulacije SVB i First Republic te ostale banke pod pritiskom u zadnjoj krizi nazivane regionalnim ili srednje velikim bankama, pa se stvorio dojam kako se s problemima inficirao samo dio komercijalnog bankarstva. Međutim, u osnovi se radi o vrlo velikim bankama, čije će posrnuće, postalo je jasno vremenom, imati šire financijske i ekonomske posljedice po Sjedinjene Države. Uostalom, kad bismo zbrojili imovinu SVB-a, Signature bank i First Republic, koje su počišćene s tržišta tijekom ove bankarske krize, došli bismo do iznosa od 530 milijardi dolara prema podacima s kraja prošle godine, što je imovina veća od one koju ima Goldman Sachs, osma najveća komercijalna banka Sjedinjenih Država. Drugim riječima, problem je velik i raste.
Sada je američko bankarstvo pred velikim testom: bez obzira na sve poteze Federalnih rezervi, Treasuryja te grupe velikih banaka, nije uspješno zaustavljen stampedo vlasnika dionica i velikih neosiguranih deponenata na dio banaka (što je specifičnost ove bankarske krize), sada ostaje vidjeti što će se zbivati u bivšim poslovnicama First Republic Bank, koje bi tijekom današnjeg radnog dana trebale biti otvorene kao podružnice JPMorgana, najveće američke banke. S obzirom na to da je First Republic Bank praktički demontirana, može se pretpostaviti da će time nestati razlog za paniku velikih deponenata, ali kad su masovna iracionalna ponašanja u pitanju, razvoj situacije na razini sustava još uvijek je nepredvidiv.
Na Jutarnji.hr još smo prije nekoliko tjedana pisali kako se zbog problema dijela banaka te vrlo lošeg stanja u segmentu komercijalnih nekretnina, kojemu su naročito izložene manje banke, u Sjedinjenim Državama nazire početak tzv. kreditnog loma (credit crunch). Kreditna kontrakcija koja će otežati i poskupjeti dobivanje kredita mogla bi drastično utjecati na putanju američke ekonomije; ekonomske aktivnosti doživjet će pad, a problemi će se osjetiti i na vrlo žilavom američkom tržištu rada.
Što se tiče kreditnog loma, Bloomberg sada primjećuje kako su američke banke drugi tjedan zaredom povisile razinu hitnih posudbi od Federalnih rezervi, što je znak stresa u sustavu. Ispostava Federalnih rezervi u New Yorku čak je izvijestila o oštrom pogoršavanju financijskih uvjeta u regiji koju oni prate. Kreditnu kontrakciju najavio je i veliki BlackRock; šefica njegovih makro-kreditnih istraživanja Amanda Lynam jednostavno je napisala: „Posuđivanje od vodećih američkih banaka će proći kontrakciju u sljedećih nekoliko kvartala“. Uz to, Lynam očekuje pritisak na profitabilnost zbog rasta troškova depozita. Uostalom, nije naročita filozofija očekivati kreditnu kontrakciju ako se primjećuje pad ponude novca tj. splašnjavanje monetarnih agregata. Dio ekonomista u tom padu ponude novca već vide začetak trenda suprotnog od rasta cijena – deflaciju.
U američkom bankarstvu razvija se prava oluja, možda baš ne onakva kao 2007./2008. godine, ali niz detalja u zbirnim ili pojedinačnim pokazateljima ukazuje na rast drame. Banke koje su objavile rezultate redom prijavljuju i drastično povećanje rezervacija na loše potrošačke odnosno kartične zajmove. Capital One Financial je, primjerice, povećala 300 posto rezervacije za gubitke u kartičnom poslovanju. Ista financijska kuća suočena i s problemima s kreditiranjem u sektoru komercijalnih nekretnina, što postaje opće mjesto američkog bankarstva, ali i ozbiljna ugroza za one koji su više izloženi u tom segmentu. Procjena Morgan Stanleya govori o padu valuacija komercijalnih nekretnina od 40 posto u odnosu na vrhunac.
Istovremeno, Bloombergovi podaci o lošim dugovima otkrivaju zastrašujući rast; dug pod stresom smatra se onaj koji se prodaje po cijeni 80 posto nižoj od nominalne, a trenutačno je porastao 27 posto ili na 127 milijardi dolara. Istovremeno, kod obveznica je taj stresni dug narastao 10 posto, na 488 milijardi dolara. To zajedno ne zvuči zabavno, pogotovo nakon što je razotkriveno kako američke banke u bilanci imaju oko 630 milijardi dolara nerealiziranih gubitaka.
Onoga čega bi trebali biti svjesni u Hrvatskoj jest činjenica da se ovakvi razmjeri problema američkog bankarstva moraju osjetiti u Europi, pa tako i Lijepoj našoj, bez obzira na izrazito visoke koeficijente adekvatnosti kapitala hrvatskih bankarskih perjanica. Bloomberg upozorava kako prema njihovim saznanjima izvršni direktori kompanija na cijelom planetu već vode vrlo napete razgovore s kreditorima na kojima se dogovaraju najviše cijene refinanciranja raznovrsnih biznisa još od početnog udara pandemije.
Uostalom, ako se sada pogledaju razine velikih korporativnih bankrota (+50 mil. USD) tijekom ožujka u Sjedinjenim Državama, može se reći da ih je od 2000. godine bilo više jedino tijekom ožujka 2009. (118 bankrota - posljedice financijske krize) i ožujka 2020. (71 bankrot - pandemija). U ožujku 2023. zabilježeno je, naime, 70 bankrota s obvezama većim od 50 milijuna dolara. Među propalima su zvučna imena pout Bed & Bath, David Bridala, Boxeda, Independent Pet Partnersa, Tusedaj Morninga, Serte Simmons Beddinga…
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....