Privilegije samo nekim članovima sindikata? Protiv novog Zakona o radu ne bune se samo poslodavci, nego i sindikati

Mogućnost da poslodavac i sindikat kroz kolektivni ugovor dogovore veći opseg prava za radnike koji su članovi sindikata, što je uvršteno u prijedlog izmjena i dopunama Zakona o radu (ZOR) i ove jeseni stiže pred Sabor, ima protivnike i u redovima samih sindikata, ne samo Hrvatske udruge poslodavaca čija je direktorica to neki dan opisala diskriminacijom ostalih radnika.

Preciznije, bune se manje sindikalne organizacije koje nemaju zakonski status reprezentativnih te stoga i ne mogu voditi kolektivne pregovore, a prema aktualnom Vladinom prijedlogu, na njihove se članove zbog toga onda ne bi niti mogao odnositi taj "veći opseg prava" vezan za božićnice, regres, jubilarne nagrade, otpremnine zbog odlaska u mirovinu i slično. Bez kojeg iznosa bi mogli ostati? Dodatna prava su određena do maksimalnog iznosa dvije godišnje sindikalne članarine, a ona je najčešće oko jedan posto neto plaće.

Diskriminacija i među članovima sindikata

Ispada, dakle, da čak niti svi članovi sindikata nisu obuhvaćeni tom dopunom ZOR-a, pa je i među samim članovima sindikata moguća diskriminacija. Neki štoviše ukazuju kako takva odredba nije u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada.

Ukratko, iako je to Vlada uvrstila u svoje obveze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i smatra da njena namjera nije sporna, "uspostavljanje ravnoteže" između financijskih obveza članova sindikata te onih koji nisu članovi sindikata je doživjelo priličan broj udaraca i u fazi javnog savjetovanja, a sigurno neće proći nezapaženo i u saborskoj raspravi.

Među nezadovoljnicima, uglavnom iz javnog sektora, je i Sindikat pravosudne policije Hrvatske sa skoro 1900 članova (ali nije dobio status reprezentativnog) gdje kažu da je mogućnost ugovaranja pogodnosti isključivo za članove sindikata koji su potpisnici kolektivnog ugovora diskriminirajuća te utječe ne samo na slobodu izbora radnika želi li ili ne želi biti član sindikata, već mu se i sugerira da to mora biti reprezentativan sindikat jer će inače biti u nepovoljnijem položaju. U ovom slučaju radilo bi se o Sindikatu policije Hrvatske i Nezavisnom sindikatu djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova koji su reprezentativni.

‘Gušenje sindikalizma i demokracije‘

"Zbog mogućih većih osobnih prihoda će radnici odlučivati o izlasku iz manjih sindikata i učlanjenu u reprezentativni. To je gušenje sindikalizma i demokracije", izričit je dopredsjednik tog sindikata Jelenko Krešo. Kaže nam i kako su zbog toga spremni na prosvjed, pa i dizanje ustavne tužbe, a protiv Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata su ustavnu tužbu već podnijeli i čekaju ishod.

U sklopu javnog savjetovanja je Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama također objavio da ima prigovor istu odredbu i spreman je taj stav "braniti pred domaćim, a ako bude potrebno i europskim i međunarodnim institucijama", a protiv se izjasnio, među ostalima, i Sindikat Porezne uprave Hrvatske te Sindikat kriminalističke policije kao i TEHNOS-Strukovni sindikat radnika HEP-a. U tom strukovnom sindikatu su, štoviše, napisali kako je "namjera sindikata koji predlažu ovu odredbu da bez imalo svoga truda i kvalitetnog rada dobiju nove članove i njihove članarine, kao i da na podmukli način dođu do članova i članarina ostalih sindikata te u konačnici tako i ugase svoju sindikalnu konkurenciju".

Kako se ispostavlja, čak ni među tri sindikalne središnjice koje su sudjelovale u pregovorima o izmjenama i dopunama ZOR-a o toj odredbi nema suglasja jer, primjerice, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) otvoreno poručuju kako Vlada treba modificirati svoj prijedlog, što nam potvrđuje i njen predsjednik Krešimir Sever. "Ovakvo rješenje potiče podjele i sučeljavanja među sindikatima što se može protumačiti kao namjera za slabljenje sindikata, umjesto njihovog jačanja i zbližavanja", ocjenjuje.