Privatno zdravstvo ima velik potencijal rasta, ali ekspanziju stopiraju propisi

Iako privatno zdravstvo u Hrvatskoj iz godine u godinu bilježi rast, jedna od prepreka njegovoj većoj ekspanziji su zakoni, koji privatne zdravstvene ustanove tretiraju drukčije od ostalih subjekata na tržištu.

Pravni položaj privatnog zdravstva i mogućnosti njegova razvoja, te uloga privatnoga zdravstva u poticanju gospodarskog rasta u Hrvatskoj, tema su okruglog stola koji će se, prema najavama, danas održati u prostorijama HUP-a.

Tri milijarde prihoda

Procjene HUP-a govore da će ukupni prihodi privatnog zdravstva u Hrvatskoj u ovoj godini premašiti tri milijarde kuna. Lani su prihodi tog sektora iznosili nešto manje od 2,7 milijardi kuna, a u 2016.oko 2,5 milijardi. U usporedbi s tada još kriznom 2013., radi se o znatnom rastu prihoda, budući da su te godine privatne zdravstvene ustanove uprihodovale samo oko 1,8 milijardi kuna, pokazuju podaci HUP-a i Bisnodea. Većinu prihoda ostvaruju bolnice, poliklinike i lječilišta, no znatan dio kolača otpada i na stomatologe, kao i na ostale privatne zdravstvene ustanove.

Velik skok posljednjih godina imaju i investicije u privatnom zdravstvu. Tako su ukupna ulaganja u tom sektoru lani iznosila više od 330,8 milijuna kuna, što se najvećim dijelom odnosi na investicije u bolničkom dijelu poslovanja. Još 2013. na investicije u privatnom zdravstvu otpadalo je svega nešto više od 100 milijuna kuna.

Podaci HUP-a pokazuju i da je u 2017. u Hrvatskoj bilo ukupno 1239 privatnih zdravstvenih ustanova. Najviše je bilo bolnica, poliklinika i lječilišta, 587, zatim stomatoloških ordinacija, 331, pa 48 ordinacija opće medicine i 273 ostalih medicinskih ustanova.

Unatoč tome, u HUP-u upozoravaju da je položaj privatnog zdravstva u nas teži od onog ostalih sektora. Tako se privatne zdravstvene ustanove prilikom oporezivanja tretiraju kao i svi ostali gospodarski subjekti, pa i one plaćaju porez na dobit. S druge strane, za razliku od drugih, privatne zdravstvene ustanove ne mogu slobodno raspolagati vlastitom dobiti i ulagati je, u skladu s vlastitim procjenama, u druge poslovne prilike, poput zdravstvenog turizma, već su je obvezni, upozoravaju u krovnoj poslodavačkoj udruzi, u cijelosti reinvestirati u osnovno poslovanje. U HUP-u ističu i da je privatnim zdravstvenim ustanovama, zbog nejednakog položaja na tržištu, onemogućeno i korištenje novca iz fondova EU.

Okrugli stol

U HUP-u se nadaju da će bar dio odgovora na pitanja koja muče privatni zdravstveni sektor dobiti na okruglom stolu, na kojem će gostovati dva ministra - Milana Kujundžića (zdravstvo) i Garija Cappellija (turizam). Na panelu će sudjelovati i Jadranka Primorac, predsjednica HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb i članice Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice Svjetlost, Željko Miljanić, ravnatelj Poliklinike Rident te Gordana Deranja, predsjednica HUP-a i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a .