Na temelju preporuka koje je OECD objavio u rujnu, radna skupina s preko 30 sudionika pripremit će strategiju razvoja tržišta kapitala, s ciljem da se ono oživi, da se mobilizira štednja i potakne tvrtke na izlistavanje. Strategije bi trebala biti gotova iduće godine i važan je dokument za ulazak Hrvatske u OECD.
"Provest će se istraživanje među tržišnim sudionicima i vidjeti kako oni razmišljaju. Nadamo se da će Ministarstvo financija to iskoristiti", kazala je Maja Bešević Vlajo, izvršna direktorica u Podravskoj banci i predsjednica CFA Society Croatia na financijskoj konferenciji u Rovinju. Hrvati nisu siromašnu, kazala je, imaju 79 milijardi eura štednje i kada bi se jedan posto depozita prelilo na tržište kapitala, to bi već bio godišnji promet Zagrebačke buzre.
Za poticanje investicijskog okruženja sudionuci panela " Strategija razvoja tržišta kapitala na putu ulaska Hrvatske u OECD" na financijskoj konferenciji Uduge mirovinskih fondova i Zagrebačke burze, uz ostalo su predložili uvođenje investicijskog računa s poreznim olakšicama, mjere koje bi osigurale višu razinu razvijenost tržišta kapitala i dobivanje statusa ‘emerging market‘, što podrazumijeva najmanje tri izdavatelja s tržišnom kapitalitacijom većom od dvije milijarde eura i znatan promet, kao i rad na financijskoj pismenosti.
Već provedeno istraživanje na uzorku od 189 sudionika tržišta kapitala je pokazalo da su vrlo nezadovoljni općim stanjem na tržištu kapitala, a ključni problemi su likvidnost, premali broj izdanja i niska razinu financijske pismenosti. Osobito su nezadovoljni načinom obračuna i prijave poreza na kapitalnu dobit (10 posto, od iduće godine 12 posto), a istaknuli su i zabrinutost oko prekomjerne regulacije.
Kako Jurica Jednačak, član Upravnog vijeća Hanfe gleda na inicijativu investicijskih računa s poreznom olakšicom? Naveo je kako predvodnica Švedska ima 2,2 milijuna takvih računa, a privlačenje malih ulagača na burzu sada je i dio strategije u Sloveniji. "Kao regulator mislimo da je to dobra ideja, a na koji način je provesti, to treba vidjeti" kazao je. Hoće li limit do kojeg se ne bi plaćao porez biti 20.000 ili 30.000 eura godišnje, koliko se dugo ne bi plaćati porez, trebala bi definirati radna skupina.
Kada je riječ o porez na kapitalni dobitak, Davor Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija ocjenjuje sa je to moguće i da nema razloga da se nešto tako ne promijenu te da će se vidjet sto je moguće napraviti u kratkom roku. Dodaje kako je pritom potrebno uvesti i imovinski cenzus. Ono što je još bitnije, smatra on, "fale kvalitetne investicije koje bi privukle investitore". Stoga bi fokus trebao biti na zanimljivim investicijama.
Prema mišljenju Matka Maravića iz Interkapitala, problem je likvidnost, nedovoljan broj kupaca i prodavatelja. Tvrtka koja dolazi na burzu morala bi biti privlačna, kao što je bio Span, "jedini koji je u zadnje vrijeme pokazao da se može privući investitore".
Ulazak u EU donio je značajne koristi, kazala je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ali istuče kako je ujedno povećao i administrativne zahtjeve. "Izdavatelji ističu povećanje troškova, posebno revizije. Taj trošak iznosi 47 tisuća eura i za malu tvrtku kao što je ZSE", objasnila je, ističući kako su propisi dizajnirani prema najvećim izdavateljima koji to lakše podnose.
Za poticaj malih ulagača, slažu se svi sudionici panela, država je ipak učinila značajan iskorak sa izdanjem ‘narodnih obveznica‘, kao i s najavljenim upisom trezorskih zapisa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....