Prema najcrnjem scenariju, u turizmu bi posao moglo izgubiti do 67.000 radnika

Hrvatska je jedna od sedam članica Europske unije s najvećim rizikom od gubitka radnih mjesta u turizmu, a tu sudbinu prvenstveno možemo zahvaliti činjenici da smo ostali “ljetna destinacija” umjesto da smo se transformirali prema cjelogodišnjem turizmu.

Takav je barem zaključak velikog istraživanja Joint research centra Europske komisije, provedenog između travnja i lipnja ove godine, a čija je zadaća bila otkriti sve krucijalne promjene koje su se, zbog pandemije, dogodile u ovom sektoru.

Preporuke

U društvu smo Cipra, Slovenije, Malte, Grčke, Španjolske i Austrije, zemalja za koje je Europska komisija utvrdila postojanje jednog ili više faktora koji utječu na izuzetnu izloženost radnih mjesta riziku gašenja - neke od njih, poput Hrvatske, uz visoku sezonalnost imaju i iznimno visok udio turizma u BDP-u, nekima prijeti rizik jer su vrlo ovisne o internacionalnim dolascima i noćenjima, treće imaju visok udio privremenih poslova u djelatnosti smještaja i usluživanja jela i pića - a većina ih kombinira nekoliko faktora, što bi se za pojedine države moglo pokazati kobnim.

Kako bi pokušala ublažiti posljedice koje bi gubitak radnih mjesta u turizmu mogao imati na ekonomije pojedinih zemalja članica, Komisijino istraživanje ponudilo je nekoliko preporuka temeljenih na tri potencijalna scenarija koja bi, s obzirom na to da pandemija ne jenjava, u skorijoj budućnosti mogli biti izgledni nastavak industrije turizma.

Prvi je optimističan - nacionalne i lokalne mjere uvedene u destinacijama nisu “dokrajčile” turistički promet, nekad nakrcane plaže smanjenjem broja turista mnogima su čak prihvatljivije nego što su bile, a sezona je i nešto produljena jer je dobar dio putnika ove godine odugovlačio s rezerviranjem odmora. Prema ovom scenariju, turistički će se promet u prosjeku smanjiti za 38 posto, što bi na razini Unije rezultiralo gubitkom od 6,6 milijuna poslova u turizmu.

Brojka zvuči strašno - no puno je “optimističnija” od drugog scenarija u kojem bi, zahvaljujući pojačanom strahu od putovanja, na razini EU turistički promet bio smanjen za 52 posto, a u turizmu nestalo čak 9 milijuna radnih mjesta.

Najcrnji scenarij - a on prema opisu u analizi odgovara baš onome što se trenutno događa na razini Unije - predviđa “izbijanje manjih žarišta koja u početku djeluju kao da su pod kontrolom da bi se u konačnici proširila europskim teritorijem i dovela do novih mjera ograničenja, kao i zatvaranja pojedinih granica”.

Prema tom scenariju, turistički promet na razini godine globalno će na razini Unije pasti za 68 posto, a u sektoru turizma biti izgubljeno 11,7 milijuna poslova, što predstavlja čak 5,6 posto ukupne aktivne populacije.

Osim toga, s obzirom na to da je u turizmu u EU zaposleno ukupno 19 milijuna radnika, treći scenarij značio bi gubitak 61,5 posto ukupnog udjela poslova u turizmu, a kad bismo te brojke preslikali na domaći turistički sektor, statistika bi bila neumoljiva.

Domaći bi turizam, ovisno o scenariju, u skorijoj budućnosti mogao ostati bez 38-67 tisuća radnih mjesta od procijenjenih 110 tisuća, zbog čega turistički sektor zadnjih dana sve glasnije zaziva uvođenje mjera pomoći.

Komisija ovdje državama članicama daje neke smjernice kako dalje razvijati turizam. Industriji se, među ostalim, preporučuje da se što prije prilagodi novim zahtjevima potrošača koji podrazumijevaju sigurnu i zdravu okolinu, odmak od iskustva hiperturizma, smanjenje udjela aviodolazaka te povećanje ekološki održivijih vrsta transporta i slično...

Kako je za Jutarnji list pojasnio direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, studija je još jedan dokaz da turistički sektor u Hrvatskoj pod hitno treba mjere pomoći, o čemu je udruga prijedlog Ministarstvu rada uputila još u lipnju.

Zbrinjavanje

- Ako se mjere pomoći sektoru ne donesu u sljedećih nekoliko dana, kompanije u Hrvatskoj krenut će u izradu planova zbrinjavanja radnika te ćemo svjedočiti poplavi nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Nitko u sektoru neće i ne može zaboraviti sve što je Vlada napravila za sektor u razdoblju između ožujka i lipnja, no rujan je pred vratima, sezona će biti kraća nego ikad, a mi ne znamo što će biti sutra”, oštro je komentirao Ostojić.