Iako se nedavna odluka zagrebačkog Županijskog suda kojom je potvrđena optužnica protiv osnivača i bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i još petero okrivljenika često uzima kao jedini pravosudno-policijski epilog istraga koje su vođene u malverzacijama u tom koncernu, prema podacima koje smo dobili u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu u tijeku su još dva sudska postupka i izvidi o drugim kaznenim predmetima u vezi s poslovanjem Agrokora.
- U odnosu na druge kaznene predmete u radu ovog državnog odvjetništva koji su u vezi s Vašim upitom, navodimo da se u istima provode izvidi, a s obzirom da su izvidi sukladno članku 206. f. Zakona o kaznenom postupku tajni, to ne možemo davati nikakve druge podatke – poručeno nam je iz zagrebačkog ŽDO-a na pitanje o istragama o poslovanju bivšeg Agrokora.
Sporne mjenice
Kada su u pitanju tekući sudski postupci okrivljenicima za zlouporabe u gospodarskom poslovanju Agrokora, jedan se vodi na Općinskom sudu u Novom Zagrebu a drugi na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu.
- Podignuta je optužnica protiv 23 okrivljenika zbog kaznenih djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavak 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona, koji predmet se vodi na Općinskom sudu u Novom Zagrebu. Pored toga, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je i 13 optužnica pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu (protiv 29 hrvatskih državljana i 13 trgovačkih društava) zbog kaznenih djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavak 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona – naveli su nam iz ŽDO-a Zagreba. U oba postupka, prema priopćenjima Državnog odvjetništva, okrivljenicima se stavljaju na teret malverzacije s mjenicama koje je Agrokor davao dobavljačima za isporučenu robu, a zatim su ih dobavljači unovčili. Za Državno odvjetništvo su transakcije s mjenicama predstavljale prikriveno kreditiranje Agrokora u iznosu od čak 70,8 milijuna eura, preračunato iz kuna u eure prema tečaju konverzije prilikom ulaska države u Eurozonu.
- Okrivljenike se tereti da su potpisivali i ugovore o faktoringu i otkupu mjeničnih potraživanja kojima se u financijskim institucijama otkupljuju navedene mjenice, a u tim je ugovorima lažno navedeno da trinaest trgovačkih društava imaju novčanu tražbinu prema trgovačkom društvu iz Zagreba i još sedam drugih društava iz sastava koncerna na temelju izdanih računa s osnova prodaje robe ili pruženih usluga za koje su izdane mjenice koje se tim ugovorima otkupljuju, iako to nije istina jer su navedene mjenice izdane na temelju sklapanih ugovora o financijskom zajmu, a ne za primljenu robu – navodi se u priopćenju ŽDO Zagreba o podizanju 13 optužnica koje su u travnju 2023. potvrđene na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu i po kojima traje suđenje. Prvi na popisu okrivljenih u postupku koji se vodi na Općinskom sudu u Novom Zagrebu je Ivica Todorić.
Odbačene prijave
Prema podacima koje je na posebnoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe pod nazivom ‘Agrokor i pravni položaj Republike Hrvatske‘ priređenoj 9.studenoga 2023. otkrila tadašnja glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, istrage DORH-a u Agrokoru obuhvatile su oko pedeset osoba u, kako je navela, ‘šest predmeta koji se nalaze u fazi istraživanja‘.
- U tih šest predmeta u tijeku su izvidi koji su povjereni policiji. Izvidi još nisu završeni i ne može se donijeti odluka – otkrila je Zlata Hrvoj Šipek. Ona je podsjetila da je u trenutku kada Odbor za pravosuđe zasjeda o Agrokoru potvrđeno 15 optužnica protiv 54 osobe te da nema nijedne presude u tim postupcima. Potvrdila je kako je DORH zaprimio više kaznenih prijava vezanih uz poslovanje Agrokora koje su odbačene.
- Tu je bio cijeli niz kaznenih prijava, prve kaznene prijave stigle su već 2017.. Bila je tu kaznena prijava Živog zida, Slobodne Hrvatske,a kaznenu prijavu podnio je 2019. i gospodin Todorić koja je odbačena. Gospodin Todorić upoznat je s svojim pravom da može preuzeti kazneni progon kao oštećenik. Rješenjem suca Županijskog suda u Zagrebu od 2.studenoga 2020. prijedlog Ivice Todorića za preuzimanje progona je odbijen kao neosnovan. Todorić je na to rješenje podnio žalbu, ali je izvanraspravno vijeće Županijskog suda donijelo rješenje o neosnovanosti žalbe. Dakle, odluku DORH-a o odbačaju kaznene prijave gospodina Todorića potvrdio je sud – navela je Zlata Hrvoj Šipek. Jedna od kaznenih prijava vezana za Agrokor koju je DORH zaprimio i odbacio, kako se čulo na sjednici Odbora za pravosuđe, odnosila se i na djelovanje tajne skupine Borg koja je, prema podnositeljima prijave, pripremala Lex Agrokora s sudionicima iz Vladinih institucija i financijskog sektora što je predstavljalo favoriziranje dijela vjerovnika Agrokora i kršenje redovite procedure pripreme zakona.
Krivotvorenje izvještaja
U pravomoćnoj optužnici vezanoj za bivši Agrokor s početka teksta, prema priopćenju DORH-a objavljenom krajem srpnja prošle godine, Ivicu Todorića i još pet okrivljenika tereti se zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje službenih isprava i pomaganje u počinjenju kaznenih djela u tri točke. Prvookrivljeni je Todorić, drugookrivljeni je Tomislav Lučić, član Uprave Agrokora zadužen za financije do veljače 2015., a nakon toga član Nadzornog odbora i savjetnik predsjednika Uprave, trećeokrivljeni je Alojzije Pandžić, direktor Odjela financija Agrokora do rujna 2010., a nakon toga izvršni direktor Sektora financija i računovodstva Agrokora dok je četvrtookrivljeni Marijan Alagušić, direktor Financijske kontrole Agrokora do rujna 2010., a nakon toga izvršni direktor Sektora kontrolinga koncerna. Preostali okrivljeni s ove optužnice su revizori Olivio Discordia i Sanja Hrstić. Prema javno dostupnim informacijama Lučić, Alagušić, Pandžić i Sanja Hrstić su se nagodili s DORH-om o priznanju krivnje i neće im se suditi. Ostali su samo Todorić i Discordia koji čekaju početak suđenja.
U prvoj točki spomenute optužnice Todorića i Lučića tereti se da su u razdoblju od 2006. do 29. lipnja 2016. u Zagrebu, postupali protivno zakonskoj obvezi da u obavljanju poslova postupaju s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika, te protivno obvezi da sukladno odredbama Zakona o računovodstvu, sastavljaju i prezentiraju financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, čiji su sastavni dio Međunarodni računovodstveni standardi (MRS). Stavlja im se na teret da su u nekonsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima Agrokora lažno prikazivali financijske pokazatelje i poslovne rezultate.
- Unatoč nepostojanju dovoljne godišnje i zadržane dobiti na osnovu neistinito iskazanih stavki u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti te računu dobiti i gubitka, izvršili su isplate nepripadajuće dividende većinskim dioničarima, prvookrivljeniku i trgovačkom društvu AGH BV (Adria Group Holding B.V. op.a.) a ujedno prikriju postojanje bankovnih doznaka u korist prvookrivljenika i društva AP d.o.o. (Agrokor projekti d.o.o.), te obveze prvookrivljenika i trgovačkog društva AP d.o.o. prema trgovačkom društvu A d.d. (Agrokor d.d.) – navodi DORH koji osumnjičenike tereti i da su sačinjavali poslovnu dokumentaciju koja, ističe Državno odvjetništvo, ne odražava stvarnu prirodu financijskih tijekova i poslovanja. Kao modus operandi sastavljanja lažnih poslovnih izvještaja u Agrokoru DORH otkriva sastanke i komunikacije na kojima su Todorić i Lučić vodili s ostalim osumnjičenicima i nalagali im, navodi Državno odvjetništvo, knjiženja neistinite poslovne dokumentacije u poslovnim knjigama i iskazivanje stavki u nekonsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima.
Izračuni šteta
Opisujući način donošenja odluka temeljem, prema DORH-u lažnih poslovnih izvještaja u Agrokoru, Državno odvjetništvo potvrđuje kako je odluke o isplati dividendi u inkriminiranom razdoblju donosila Glavna skupština Agrokora, ali, ističe se, opet temeljem prijedloga i odluka Ivice Todorića i Tomislava Lučića. Ostali okrivljenici pomagali su Todoriću u činjenju kaznenog djela koje mu se stavlja na teret tako što su u Sektoru financija i računovodstva Agrokora osiguravali, kako se navodi u priopćenju DORH-a, zaključenje neistinitih iznosa na kontima Glavne knjige kompanije. Zatim se iznosi izračun nastale štete za Agrokor u razdoblju od 2008. do 2014. kroz isplatu, kolokvijalno rečeno, nepostojećih dividendi u ukupnom iznosu od 71,9 milijuna eura.
Potonja točka optužnice protiv Todorića i suradnika nema samo pravosudni i kazneni značaj. Ako se, naime, pravomoćnom sudskom presudom potvrdi nalaz DORH-a, dobijen, inače, kroz vještačenje ovlaštenih financijskih vještaka, da je Todorić godinama krivotvorio poslovna izvješća Agrokora, potvrditi će se i sama suština donošenja Lex Agrokora i čitave operacije konsolidiranja Agrokora kako je izvedena. I obratno, ako sud ne potvrdi spomenute nalaze vještaka otvoriti će se gomila pitanja oko stvarnih poslovnih pokazatelja Agrokora u 2017. i godinama što su prethodile, a samim tim i o utemeljenosti iznosa i strukture duga Agrokora kako su predočeni u izvješćima izvanredne uprave i u nagodbi vjerovnika.
Privid povrata
U drugoj točki optužnice Todoriću i Lučiću stavlja se na teret da su u razdoblju od ožujka 2013. do 30. ožujka 2017. postupali u nakani da Todorić protupravno kupi dionice trgovačkog društva Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) iz imovine samog Agrokora. Prema opisu kaznenog djela koje se ovdje stavlja na teret dvojici osumnjičenika, kredit za kupnje dionica EBRD-a u Agrokoru osigurale su dvije tvrtke u sastavu koncerna i novac od kredita proslijedile Agrokoru koji ga je onda proslijedio Todoriću bez pripadajućih odluka Nadzornog odbora, Glavne skupštine kompanije i primjerenih instrumenata osiguranja. Prema priopćenju DORH-a, Todoriću je Agrokor isplatio 100,6 milijuna eura za kupnju dionica od EBRD-a. Državno odvjetništvo tu tereti Todorića da nije imao namjeru vratiti posuđeni novac od Agrokora te da je ‘stvarao privid da se radi o njegovoj zakonitoj i osiguranoj obvezi prema trgovačkom društvu A . d.d. (Agrokoru op.a.) i ometali podmirenje nastale štete‘. Pritom DORH opisuje poslovne odluke i transakcije kojima je Todorić, prema stajalištu Državnog odvjetništva, ometao podmirenje nastale štete i nezakonito si priskrbio 93,4 milijuna eura.
U trećoj točki optužnice Todorića se tereti da je u razdoblju u razdoblju od siječnja 2009. do 18. kolovoza 2016., u Zagrebu i Zugu u Švicarskoj nalagao podizanje gotovine s poslovnih računa društava u sastavu Agrokora i istu zadržavao u vlastitu korist. Tu je Agrokor, prema tumačenju DORH-a, oštećen za 13,8 milijuna eura, što zajedno s iznosima štete nanesene Agrokoru iz prve dvije točke optužnice protiv Todorića i ostalih daje ukupni iznos od 179 milijuna eura.
- Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je u odnosu na ostalih devetero okrivljenih osoba, hrvatskih državljana (1954., 1956., 1965., 1977., 1978., 1972., 1972., 1984. i 1952.), zbog nedostatka dokaza da su počinili kaznena djela koja su im stavljena na teret rješenjem o provođenju istrage, donijelo rješenje o obustavi istrage na temelju odredbe članka 224. stavak 1. točka 4. Zakona o kaznenom postupku – piše u završnom dijelu priopćenja DORH-a o kaznenom postupku koji je u javnosti dobio naziv ‘Veliki Agrokor‘. Među osumnjičenicima protiv kojih je DORH obustavio progon su, među ostalima, sinovi osnivača Agrokora Ivan i Ante Todorić.
Skandalozno vještačenje
Istraga pod kolokvijalnim nazivom ‘Mali Agrokor‘, podsjetimo, odnosila se na procesuiranje Ivice Todorića, Ante Huljeva, Piruške Canjuge i Nicole De Rossi zbog sumnji na zlouporabu imovine Agrokora u vrijednosti od 1,25 milijuna eura, a u korist švicarske savjetodavne tvrtke Siggman AG. Prema optužnici Todorić i troje drugih okrivljenika naručili su savjetničke usluge od Siggmana AG iako su znali da te usluge neće biti obavljene u korist Agrokora. No, pravomoćnom sudskom presudom Ivica Todorić, Ante Huljev, Piruška Canjuga i Nicole De Rossi oslobođeni su krivnje za pogodavanje Siggmanu i nanošenje štete Agrokoru.
Odgovor na pitanje zašto će se na prvu, makar i nepravomoćnu presudu u vezi s poslovnim malverzacijama u Agrokoru čekati više od deset godina od donošenja Lex Agrokora i uvođenja izvanredne uprave u koncern dijelom se krije u skandalu koji se dogodio s vještačenjem poslovanja Agrokora koje je od tvrtke KPMG naručilo Državno odvjetništvo za potrebe jedne od istraga u tom koncernu. Vještačenje KPMG-a uvršteno je u spis sudski potvrđene DORH-ove optužnice protiv Ivice Todorića i još 14 suokrivljenika (popis će kasnije biti skraćen na šestoro), što znači da je vještačenje prihvatio Županijski sud u Zagrebu. No, Visoki kazneni sud već je 2021. osporio uvrštenje vještačenja u spis, da bi 27.rujna 2023. Županijski sud u Zagrebu definitivno proglasio vještačenje KPMG-a za Agrokor nezakonitim zbog sukoba interesa KPMG-a kao tvrtke koja je pružala usluge Agrokoru prije i nakon uvođenja izvanredne uprave u koncernu.
Naručivanje novog vještačenja ‘pojelo‘ je dio vremena predviđenog za istragu DORH-a o utemeljenosti poslovnih izvješća koje su uoči financijskog sloma Agrokora emitirali uprava i vlasnik kompanije, ali ne može se reći da je slom vještačenja KPMG-a uzrokovalo izostanak makar nepravomoćne sudske presude u ovom predmetu unatoč protoku od gotovo deset godina.
Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....