Potražnja za naftom pala je za čak 30 posto, trgovci u utrci za skladišni prostor

Trgovci naftom muče se s pronalaskom dovoljno brodova, željezničkih vagona, špilja i naftovoda za skladištenje goriva, dok su uobičajena skladišta puna zbog pada globalne potražnje uzrokovane koronakrizom.

Na desetke naftnih tankera rezervirano je posljednjih dana za skladištenje barem 30 milijuna barela mlaznog goriva, benzina i dizela, pa tako funkcioniraju kao plutajuća skladišta, dok su kopnena skladišta puna ili već rezervirana, pokazuju podaci trgovaca i brodarskih kompanija. To je povrh otprilike 130 milijuna barela sirove nafte koja je već pohranjena u plutajućim skladištima.

Potražnja za naftom i naftnim prerađevinama pala je za čak 30 posto, nakon što su vlade diljem svijeta poručile građanima da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje koronavirusa. Prizemljeni su i zrakoplovi. No, svijet je i dalje prepun zaliha nafte.

OPEC, Rusija i drugi veliki naftni proizvođači sklopili su dogovor o smanjenju proizvodnje, no time će se ponuda smanjiti za svega 10 posto i to tek od svibnja.

Teško je procijeniti ukupne svjetske kapacitete za skladištenje nafte, no znakovi da dosežu limit postaju sve očitiji. Povećanje broja plutajućih skladišta jedan je od takvih znakova, jer su skuplja od kopnenih a tehnički mogu biti kompleksnija.

Proizvođači nafte, rafinerije i trgovci također se okreću neuobičajenim taktikama, poput skladištenja sirove nafte i goriva u željezničkim vagonima na sjeveroistoku SAD-a ili u nekorištenim naftovodima.

Europsko sjeverozapadno čvorište za preradu i skladištenje još ima prostora za stvaranje zaliha, no stručnjaci kažu da je većina preostalih kapaciteta već rezervirana. Slane špilje u Švedskoj i drugim skandinavskim zemljama su pune ili u cijelosti rezervirane.

U SAD-u su kopnene spremnike uglavnom rezervirale lokalne rafinerije koje koriste željezničke vagone za skladištenje sirove nafte, benzina i dizela.