Intervju: Dario Scannapieco

Potpredsjednik EIB-a: Hrvatskoj želimo više tvrtki poput Nanobita

Dario Scannapieco
 Goran Mehkek / CROPIX

Europska investicijska banka (EIB) tijekom proteklih nekoliko tjedana objavila je čak dva značajna programa financiranja poduzeća u Hrvatskoj. U razgovoru za Jutarnji list potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco govori o planovima tog velikog europskog kreditora u Hrvatskoj, te mogućnostima koje EIB-ov aktivnosti stvaraju za hrvatske male i srednje poduzetnike te ekonomiju u cjelini.

EIB i HBOR su jučer predstavili program oporavka od 200 milijuna eura s ciljem osiguravanja financiranja za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj. Koje su glavne koristi koje će ovaj sporazum pružiti hrvatskom gospodarstvu?

U četvrtak smo potpisali ugovor o zajmu koji će omogućiti brži oporavak malih i srednjih te srednje velikih poduzeća od pandemije COVID-19. Na raspolaganju hrvatskim poduzećima će biti do 200 milijuna eura za potporu investicijama i osiguravanje obrtnog kapitala. To će omogućiti opstanak uslijed pandemije, te nastavak ulaganja i aktivnosti, a zauzvrat će osigurati poslove, prihode i poticaj napretku hrvatskog gospodarstva. Glavne prednosti su očuvanje radnih mjesta, poreza i osobnih prihoda te očuvanje malih i srednjih te srednje velikih poduzeća kao najvažnijeg dijela hrvatskog gospodarstva.

Uz sredstva Europske investicijske banke, kao Banke Europske Unije, koja će osigurati 100 milijuna eura, zajedno sa dodatnim sredstvima HBOR-a, program bi mogao narasti na čak 200 milijuna eura. Zajmovi odobreni putem ovog sporazuma će biti prilagodljiviji i pristupačniji poduzećima, u usporedbi s onim što je dostupno na tržištu. Također proširujemo raspon dostupnih mogućnosti kako bi poduzeća mogla birati između šireg niza načina financiranja svog poslovanja.

Isto tako, ovo je dragocjena podrška lokalnom gospodarstvu jer stvaramo nove izvore financiranja, kako bi što više projekata i poduzeća moglo rasti i razvijati se.

Postoje li neki posebni sektori gospodarstva namijenjeni ovom programu financiranja?

EIB prvenstveno želi pomoći sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom i onima koji su od životne važnosti za nacionalna gospodarstva država članica EU. Mala i srednja poduzeća su okosnica hrvatskog gospodarstva i glavni izvor radnih mjesta i prihoda, i kao takvi se moraju očuvati. COVID-19 uvelike utječe na poslovanje širom svijeta te smo morali povećati podršku kako bi mala i srednja poduzeća opstala. Stoga smo proširili lepezu instrumenata kako bi se suočili s poteškoćama uzrokovanim COVID-om.

U slučaju Hrvatske, naglasak je na turizmu, proizvodnji, poljoprivredi i maloprodaji. S obzirom je gotovo nemoguće pronaći sektor na koji pandemija ne utječe, potičemo sva poduzeća da se prijave. Preduvjeti za financiranje će uskoro biti dostupni na mrežnim stranicama HBOR-a te pozivam mala i srednja te srednje velika poduzeća u Hrvatskoj da iskoriste ovu priliku.

Nedavno je EIF, gdje je EIB većinski dioničar, najavio ulaganje od 70 milijuna eura u Hrvatsku kroz 3 lokalna fonda rizičnog kapitala (VC). Koja je svrha ove investicije?

EIB želi vidjeti razvoj Hrvatske, kako u ekonomskom tako i u socijalnom smislu. Kako bi se to dogodilo, moramo osigurati moderna, živahna i sposobna financijska tržišta u zemlji, na taj način bi mogli odgovoriti na različite financijske potrebe poduzeća. U tom su pogledu fondovi rizičnog kapitala važne sastavnice modernog financijskog tržišta i preduvjet za održivi dugoročni rast. To je ono što želimo za Hrvatsku, zbog čega smo zajedno s HBOR-om uložili u tri navedena VC fonda.

Kako sam ranije naveo, također želimo proširiti mogućnosti financiranja za hrvatska poduzeća. Ne mogu se sva pitanja učinkovito riješiti zajmovima i kreditima, a postoje situacije u kojima je rizični kapital najbolji i najučinkovitiji put naprijed. Ako hrvatske tvrtke ne bi imale pristup takvoj vrsti kapitala to bi ih dovelo u nepovoljan položaj naspram konkurencije u EU, a Unija bi time izgubila kreativni i razvojni potencijal hrvatskih poduzeća. Svi smo nedavno bili svjedoci i ostali bez riječi kad smo vidjeli što hrvatske tvrtke mogu učiniti kad se uključe u natjecanje na globalnoj sceni. To je još jedna stvar koju želimo za Hrvatsku – što više tvrtki poput Nanobita, Infinuma, Rimca …

S obzirom na nedavno pojačanu ulogu EIB-a kao pružatelja financijskih sredstava potrebnih za provedbu ambicioznog programa EU-a o klimi i održivom razvoju, sadrže li ti novi programi financiranja u Hrvatskoj neke posebne odredbe u vezi s financiranjem "zelenih" projekata?

Naša nova Politika kreditiranja energetskih projekata uvela je velike promjene u načinu na koji EIB djeluje, a ove će promjene Hrvatskoj donijeti izravnu i neizravnu korist.

U idućim će mjesecima Banka postupno ukidati potporu energetskim projektima koji se oslanjaju na fosilna goriva te će na kraju prestati financirati te projekte. Ova odluka se odnosi samo na nove projekte te neće utjecati na projekte koji su već u obradi. Isto tako, to neće utjecati na financiranje projekata od zajedničkog interesa a Hrvatska ima nekoliko takvih projekata.

Banka će nastaviti podržavati one elektrane na plin koje nesumnjivo pokažu povećanje udjela plina s niskom količinom ugljika tijekom ekonomskog vijeka trajanja projekta. Također, banka će nastaviti financiranje do 75% prihvatljivih troškova za projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Kao država članica EU, Hrvatska će imati koristi od posebnih uvjeta a na raspolaganju će imati i Fond za modernizaciju. Kao iznimku od pravila, Banka će razmotriti financiranje do 75 posto prihvatljivih kapitalnih troškova projekata.

Prihvatljiva područja za ovo financiranje su obnovljiva energija, energetska učinkovitost, modernizacija energetskih mreža, uključujući centralno grijanje, cjevovode te Pravedni prijelaz (Just Transition) u područjima ovisnim o ugljiku. Pozivam hrvatsku Vladu, općinske i državne uprave te poduzeća neka se prijave za ta sredstva.

Želim istaknuti jako dobar odnos službi Banke s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i drugim državnim poduzećima poput HEP-a, u pronalasku mogućnosti financiranja zelene energije u Hrvatskoj.

EIB ima višegodišnje iskustvo u financiranju hrvatskog sektora malih i srednjih poduzeća, kao i infrastrukturnih projekata. Koji su glavni izazovi za hrvatsko gospodarstvo a koji proizlaze iz krize koju je donijela pandemija COVID-19?

Glavni izazov je održati poduzeća operativnim, osigurati im obrtni kapital i pristup sredstvima za poticanje njihovih investicijskih planova. U tom smislu, pristup prihvatljivom i prilagodljivom kapitalu je ključan. Jedan od izazova za sve nas, a ne samo za poduzeća, jest osigurati poduzećima mogućnosti izrade kvalitetnih projekata kako bi se mogli natjecati za sredstva na domaćem i europskom tržištu.

Postoji dodatna vrijednost postojanja EIB-a u Hrvatskoj. Daje samopouzdanje ostalim ulagačima te okuplja privatni sektor/banke te time stvara još više izvora financiranja i olakšava poslovanje. To primjećujemo na svim tržištima gdje poslujemo, uključujući Hrvatsku. Zato vjerujemo da naš rad u Hrvatskoj pomaže gospodarstvu izravno i neizravno.

Kakve još projekte ili poduzeća želite financirati u Hrvatskoj?

EIB kao Banka EU je spreman pružiti podršku - bilo različitim vrstama tehničke pomoći ili financiranja - poduzećima koje mogu pridonijeti zelenom prijelazu i energetskoj učinkovitosti. Usporedo s tim, želimo podržati poduzeća koja uvode inovacije i moderniziraju europsko gospodarstvo, koja uključuju principe održivog razvoja i kružne ekonomije. Vodstvo u digitalnoj revoluciji i pozicioniranje Europe kao globalnog predvodnika u razvoju tehnologije je još jedan od ciljeva EU-a

Trenutno postoji puno oprečnih prognoza o brzini oporavka europskog gospodarstva. Mislite li da ćemo početak oporavka vidjeti do kraja 2020. godine?

Moramo biti vrlo oprezni s prognozama jer pandemija nije ni blizu kraja. Zapravo, možda je upravo sada u tijeku drugi val. Dobro je to što su već vidljivi neki znaci oporavka. Moramo biti odgovorni i ovo shvatiti promišljeno, ali ne bez optimizma.

Ne možemo predvidjeti, ali se moramo pripremati. Naš potpis s HBOR-om to upravo i pokazuje. Trenutno potpisujemo slične programe diljem EU-a. Građani bi trebali biti svjesni da Europska unija i njezina banka ne miruju u ovim izazovnim vremenima.

EU je već 9. travnja iznijela hrabar, brz i istinski europski odgovor u vrijednosti od 540 milijardi eura, kako je to odlučila Euroskupina.

Dopustite mi navesti jedan primjer iz EIB-a. Mjesec dana nakon izbijanja pandemije u Europi, u travnju, osmislili smo Europski jamstveni fond za prikupljanje 200 milijardi za oporavak nakon COVID-a. Naglašavam kako to nije bio naš prvi paket podrške za COVID. Hrvatska Vlada se odlučila pridružiti našem Europskom jamstvenom fondu, te bih se zahvalio premijeru Plenkoviću i potpredsjedniku Vlade i ministru financija Mariću na njihovom stavu i solidarnosti. Europi je potrebno upravo takvo jedinstvo, kako bi se što brže oporavila, uz što manje štete za svoje gospodarstvo.

Banka je također ponudila nove programe podrške poput onoga vrijednog 5 milijardi eura, namijenjenog europskom medicinskom i zdravstvenom sektoru, cjepivu COVID19 i istraživanju lijekova te nabavi medicinske opreme. Naša financijska potpora otišla je izvan granica EU kako bismo podržali više od 100 partnerskih zemalja širom svijeta.

Ovaj brzi i sveobuhvatni odgovor nije slučajan. EU je puno naučila iz ekonomske krize 2008. godine, a ovo nas je iskustvo ojačalo i naučilo analizirati, djelovati i time proizvoditi značajne, utjecajne programe podrške u roku od samo mjesec dana od izbijanja pandemije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 23:53