Američki tehnološki div Google ilegalno je srušio oko 400.000 stabala na dvije lokacije u sjevernoj Finskoj kako bi pripremio teren za izgradnju podatkovnih centara, a pritom nije dovršio propisane procjene utjecaja na okoliš. Slučaj je otvorio pitanje cijene tehnološkog razvoja, odgovornosti velikih kompanija i koristi koje lokalne zajednice uopće imaju od infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Finske vlasti zaustavile su radove, dok stanovnici upozoravaju na uništavanje prirode, zagađenje vode i narušavanje života u svojim mjestima, piše Guardian.
Na mjestu gdje se donedavno prostirala gusta šuma, danas se nalazi golema površina ogoljene zemlje, ispresijecana tragovima teških strojeva, lokvama smeđe vode i hrpama zemlje, korijenja i granja. U okolici finskog grada Muhosa, na sjeveru zemlje, Google je iskrčio približno 330 hektara šume, i tako uklonio oko 250.000 stabala. U obližnjem Otanmäkiju posječeno je još oko 150.000 stabala. Prema procjenama finskih ekologa, posljedice su već postale predmet ozbiljnog političkog i javnog spora.
Problem nije samo u razmjerima sječe. Finsko tijelo za licenciranje i nadzor (LVV) naredilo je Googleu da privremeno obustavi radove na objema lokacijama jer potrebne procjene utjecaja na okoliš nisu bile dovršene prije krčenja zemljišta. Slučaj je otvorio neugodna pitanja za zemlju koja se ponosi svojim prirodnim bogatstvom i kvalitetom institucija: kako je moguće da je velika međunarodna kompanija započela tako opsežan zahvat prije ispunjavanja propisanih uvjeta i tko će snositi odgovornost za nastalu štetu?
Problema ne manjka. Stanovnici upozoravaju da smeđa voda s ogoljene površine otječe u obližnji potok koji se ulijeva u rijeku Oulujoki. U Otanmäkiju je, prema svjedočenjima mještana, voda u potoku također postala smeđa nakon sječe.
Direktor Googla za Finsku Antti Järvinen prošlog se tjedna ispričao zbog krčenja šuma, ali uz napomenu da je tvrtka postupala u skladu s najboljim razumijevanjem zakonskih propisa koje je tada imala. Kompanija je objavila i da radi na zaštiti kvalitete vode na lokaciji Muhos te da planira saditi drveće na 130 hektara. Ekološke udruge odgovaraju - takva obnova ne može poništiti razmjere nastale štete.
Slučaj dolazi u trenutku kada se Finska ubrzano pozicionira kao jedno od poželjnijih europskih odredišta za izgradnju podatkovnih centara. Prema navodima iz izvornog izvještaja, u zemlji je oko 145 novih centara u različitim fazama planiranja. Hladna klima zbog koje su troškovi hlađenja podatkovnog centra manji, dostupnost zemljišta i relativna geopolitička stabilnost potiču tehnološke kompanije da u toj zemlji ulažu goleme iznose u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.
Googleov projekt u Muhosu i Otanmäkiju dio je investicijskog plana vrijednog 13 milijardi eura, najvećeg takvog projekta dosad u Finskoj. Ulaganje ima snažnu potporu vlade, koja u njemu vidi priliku za privlačenje kapitala i jačanje gospodarstva. Premijer Petteri Orpo, koji predvodi vladu suočenu s pritiscima na javne financije i opsežnim rezovima potrošnje, ranije je poručio da je privlačenje investicija glavni prioritet te da vrijednost podatkovne ekonomije nadilazi izravni iznos uloženog novca.
S druge strane, Jussi Kangasharju, voditelj računalnih znanosti na Sveučilištu u Helsinkiju, upozorava da podatkovni centri stvaraju relativno malo radnih mjesta, dok su njihove šire koristi za nacionalno gospodarstvo ograničene. Prema njegovoj procjeni, znatan dio poslovne vrijednosti ostaje izvan zemlje u kojoj se infrastruktura nalazi, a ni porezni prihodi ne moraju biti razmjerni veličini ulaganja.
„To su međunarodne tvrtke koje opslužuju međunarodne klijente. Vrlo malo poreza na dobit odlazi u Finsku“, upozorio je Kangasharju. Upravo zato uništavanje šume u Muhosu za dio finske javnosti više nije samo pitanje poštovanja okolišnih propisa. Ispada da lokalno stanovništvo mora trpiti sve negativne posljedice koje dolaze s gradnjom ovakvih centara, a istovremeno imaju premalo koristi takvog projekta.
U Muhosu i Otanmäkiju dio stanovnika podržava projekte jer očekuje nova radna mjesta i prihode za lokalne proračune, ali je sve više onih koji smatraju da su lokalne vlasti podcijenile moguće posljedice i previše se usredotočile na neposredne gospodarske koristi.
„Učinjeno je na pogrešan način. Američki stil. Nema smisla“, rekao je Antti Jakonen, stanovnik Muhosa. Od Googla očekuje i konkretnu naknadu lokalnoj zajednici, primjerice kroz pomoć u obnovi populacije lososa, koja je desetljećima narušavana izgradnjom hidroelektrana.
U Otanmäkiju su posljedice vidljive i u svakodnevnom životu. Anni Ranta (53), čija obitelj generacijama živi u tom nekadašnjem rudarskom mjestu, kaže da se nakon uništenja šume promijenilo ponašanje divljih životinja. Vukovi su, tvrdi, počeli dolaziti u selo jer su životinje iz šume izgubile svoje stanište. Zabrinuta je i zbog buke, ali i zbog mogućih sigurnosnih posljedica smještanja velike tehnološke infrastrukture u zemlji koja dijeli dugu granicu s Rusijom. Protivi se dolasku Googlea i kaže da zbog razvoja projekta čak razmišlja o preseljenju.
Njezin otac Pentti Korhonen, umirovljeni vodič kroz divljinu, također upozorava na promjene u okolišu. Nakon što je šuma posječena, voda u obližnjem potoku postala je smeđa, tvrdi. Za njega je to dokaz da se gospodarski razvoj ne može promatrati odvojeno od posljedica koje ostavlja na prirodu.
Sličnu zabrinutost izražava i Vesa Hyyryläinen, predsjednik lokalnog ogranka Finske udruge za zaštitu prirode. Prema njegovim riječima, uništavanjem šume ugrožena su staništa troprstih djetlića, a finske vlasti previše su spremne odustati od zaštite prirodnih područja u zamjenu za nova ulaganja.
Slučaj Googlea pokazao je i slabosti sustava koji bi trebao uskladiti velike investicije s pravilima zaštite okoliša. Dok se broj planiranih podatkovnih centara povećava, zakonodavstvo i nadzor nastoje uhvatiti korak s brzinom razvoja sektora.
Dio stručnjaka i aktivista zato zagovara osnivanje središnjeg tijela koje bi koordiniralo projekte i procjenjivalo njihove ukupne posljedice, umjesto da se odluke u velikoj mjeri prepuštaju općinama. Lokalne vlasti, suočene s potrebom za novim prihodima i radnim mjestima, mogu biti sklonije prihvaćanju investicija, dok se troškovi za okoliš i energetsku infrastrukturu raspoređuju na širu zajednicu.
Dodatno se otvara pitanje korištenja finske električne energije, uključujući obnovljive izvore, za potrebe međunarodnih tehnoloških kompanija. Građani i udruge žele znati koliko će podatkovni centri trošiti energije i vode, kakav će pritisak stvarati na lokalnu infrastrukturu te hoće li njihov dolazak utjecati na cijene koje plaćaju kućanstva.
Nezadovoljstvo je već dobilo i konkretan oblik: više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se traže stroža regulacija podatkovnih centara i financijska naknada lokalnim zajednicama za okolišnu štetu. Premijer Orpo slučaj u Muhosu opisao je kao „hladan tuš“, a rasprava o budućnosti podatkovnih centara mogla bi postati jedno od važnijih političkih pitanja uoči izbora.
Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša poručuju da prate razvoj sektora i primjenu postojećih propisa te da su spremni predložiti zakonske izmjene ako se pokažu potrebnima. Za stanovnike Muhosa i Otanmäkija takva obećanja dolaze nakon što je šuma već nestala.
Google tvrdi da u Finskoj posluje već 15 godina i da se uvijek nastojao pridržavati, pa i premašiti zahtjeve povezane s prostornim planiranjem, zaštitom okoliša, zdravljem i sigurnošću. Nakon što je početkom listopada primio dopise nadležnog tijela, zaustavio je pripremne radove na lokacijama u Muhosu i Kajaaniju, na čijem se području nalazi Otanmäki, te potvrdio da će postupiti prema zahtjevima regulatora.
Kompanija najavljuje i otvoren dijalog s finskim vlastima i lokalnim organizacijama. Međutim, plan sadnje drveća na 130 hektara ne zadovoljava kritičare koji upozoravaju da obnova neće moći nadomjestiti izgubljenu šumu, njezinu bioraznolikost i ekološke funkcije.
Pitanje koje sada stoji pred Finskom nije samo kako spriječiti ponavljanje ovakvog slučaja, nego i pod kojim uvjetima uopće prihvaćati nove podatkovne centre. Ako će međunarodne kompanije dobivati zemljište, energiju i povoljne uvjete za razvoj umjetne inteligencije, morat će se jasnije utvrditi što zauzvrat duguju zemlji domaćinu i njezinim građanima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....