Nakon dvogodišnjeg prekida, banke su ovih dana opet počele razmjenjivati podatke o obvezama klijenata radi procjene njihove kreditne sposobnosti, što bi moglo još više otežati dobivanje kredita.
Uslijed opće nesigurnosti i smanjenja prihoda velikog broja građana zbog koronakrize, pojedine banke već su pooštrile uvjete odobravanja kredita. U OTP banci, primjerice, navode da su preventivne mjere širenja virusa imale izravan utjecaj na prihode velikog dijela njihovih klijenata, na što upućuje i broj zahtjeva za moratorij.
Smanjenje mjesečnih prihoda, objašnjavaju u toj banci, često se odnosi “upravo na različite dodatke na plaću”, pa su uveli privremene mjere kojima se iz procjene kreditne sposobnosti isključuju dodatna primanja kao što su bonusi, prihodi od najma ili prihodi od turizma, kao i određeni dodaci na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično. Na tu se mjeru odlučili, dodaju, kako bi zaštitili svoje klijente, ali i svoj kreditni portfelj od nepovoljnih i neplaniranih promjena materijalne situacije klijenta.
Interni model
Kada je u pitanju visina kamatnih stopa, ističu da nije bilo nikakvih izmjena. S normalizacijom uvjeta poslovanja, OTP će, kako napominju, razmatrati “ponovno vraćanje redovnih uvjeta kreditiranja”.
Ostale banke koje smo kontaktirali, čini se, izbjegavaju govoriti o pooštravanju uvjeta kreditiranja, barem tako otvoreno kako OTP banka. U Addiko banci, primjerice, kažu samo da procjena kreditnog rizika klijenta podliježe “internom modelu”, a on uključuje niz elemenata “kao što su, primjerice, podaci o urednosti u otplati postojećih i podmirenih obveza, mogućnost podmirenja postojećih i budućih obveza, ali i drugi interni modeli s ciljem pružanja kvalitetnije usluge za klijente i osiguranja sigurnijeg portfelja za banku”.
Ono što je sigurno, pri procjeni kreditnog rizika sve banke analiziraju “propisane parametre” i promjena stanja prihoda klijenata neizbježno će utjecati na dinamiku kreditiranja. Ipak, pri odluci hoće li netko dobiti krediti i po kojim uvjetima, važnu ulogu i dalje će imati individualni pristup klijentima. Ponovni uvid u kreditni registar u tome će im svakako pomoći u smislu uvida u stanje zaduženosti klijenata te koliko su prije bili uredni dužnici. No, za neki konkretniji odgovor o kreditnoj politici, napominje bankar u jednoj banci srednje veličine, trebat će pričekati jesen, kada ćemo imati bolji uvid u razmjere krize.
Rast stambenih
Prije koronakrize, zaključno s ožujkom, ubrzan je rast stambenih kredita. Godišnja stopa rasta od 8,4 posto, nakon duljeg razdoblja, gotovo je dostigla rast gotovinskih nenamjenskih kredita (9,1 posto u ožujku), ali travanj je donio neizbježno smanjenje potražnje za kreditima. Veliko je pitanje i koliko će građani u vrijeme neizvjesnosti biti zainteresirani za nove kredite. Kako stoji u najnovijoj analizi HUB-a, građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su njihovi ukupni depoziti na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a krediti kućanstvima oko 134 milijarde kuna. Tijekom ožujka i travnja, u jeku koronakrize, došlo je do bijega iz rizičnijih oblika imovine i povećala se sklonost štednji, pa su depoziti građana u prva četiri mjeseca povećani više od 6 milijardi kuna, a stopa rasta u travnju na godišnjoj je razini iznosila je 7,2 posto.
Kamate i dalje niske
U prva tri mjeseca ove godine banke su ostvarile bruto dobit u iznosu od 1,25 milijardi kuna, što je 23 posto ili 368,6 milijuna kuna manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. No, najgore se tek očekuje u ostatku godine. Predstavljajući najnoviju analizu HUB-a, direktor Arhivanalitike Velimir Šonje rekao je da će gospodarski šok ostaviti ozbiljan trag po pitanju naplativosti kredita, pa će u ostatku godine doći do rasta loših plasmana i troškova rezervacija. Ipak, barem do sada, nije došlo do poremećaja s kamatnim stopama, koje su i dalje na povijesno niskim razinama. Prema riječima direktora HUB-a Zdenka Adrovića, prosjek kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj pao je na 2,8 posto, a na dugoročne kredite poduzećima iznosi 3,2 posto.
Nerevidirani podaci HNB-a pokazuju da je 16 banaka poslovalo s dobiti, a četiri su ostvarile su gubitak: RBA, Sberbank, Samoborska i J&T banka.
Pritom najveće gubitke bilježe Sberbank, od 13,8 milijuna kuna, te Raiffeisenbank Austria (RBA), od 8,5 milijuna kuna. U RBA objašnjavaju da su u ožujku pažljivo razmotrili mogući učinak koronakrize na svoj portfelj i banka je “proknjižila dodatne rezervacije za moguće gubitke kako bi na najbolji mogući način bila osigurana za gospodarski pad i posljedice”. Najveću bruto dobit na kraju prvog tromjesečja imala je Zagrebačka banka, 531,4 milijuna kuna, što je 15,8 posto manje nego u istom razdoblju 2019. Dobit PBZ-a smanjena je, pak, 16,4 posto, na 270,2 milijuna kuna. OTP banka je imala 155,4 milijuna kuna bruto dobiti. Rast dobiti zabilježili su Erste Bank, za čak 69,4 posto, na 146,9 milijuna kuna, te Addiko Bank.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....