Brojke rastu

Postiže li hrvatski turizam svoj cilj: 'I s manje noćenja bi mogli više zaraditi'

Rast ide kroz povećanje kvalitete i aktiviranjem smještajnih visokosezonskih kapaciteta
 Ivo Ravlić / CROPIX

Podaci Hrvatske narodne banke o porastu turističke zarade od inozemnih gostiju za 5,4 posto u prvom tromjesečju ove godine trebali bi u trenucima kada svi govore o podbačaju sezone biti prijelomna vijest. S tom se tvrdnjom, uz ministra turizma Garija Cappellija, slaže i ekonomist dr. Neven Ivandić iz Instituta za turizam. Ivandić, specijalist za analizu trendova i prognoziranje kretanja u turističkom sektoru, komentirajući informaciju HNB-a kaže: "To je sigurno dobra vijest, ali prvo tromjesečje sudjeluje u ukupnim prihodima od međunarodnog turizma s manje od pet posto. Prerano je za zaključivanje o cijeloj sezoni na temelju samo tih prvi rezultata".

Prema podacima HNB-a, tijekom siječnja, veljače i ožujka 2019. godine prihodi u turizmu od stranih gostiju iznosili su 475 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje 2018. godine (450 milijuna eura), predstavlja rast od 5,4 posto, odnosno 25 milijuna eura.

Ekonomist dr. Neven Ivandić potvrđuje Glasu Istre kako se radi o dobroj vijesti.

"U svemu tome dobro je da je rast od 5,4 posto zabilježen u uvjetima kada je broj noćenja inozemnih turista u prvom kvartalu smanjen za 2,6 posto. To je dobra vijest – imamo rast potrošnje turista koji su nas posjetili u vrijeme kada fizička potražnja pada. To upućuje na dvije moguće stvari – rast kvalitete i povećanje cijena. O rastu cijena teško je govoriti u ovom trenutku, ali porast kvalitete je ono što želimo za budućnost".

Prošle 2018. godine prihodi od stranih turista iznosili su 10,1 milijardu eura, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja rast od 6,4 posto, odnosno prihodovano je 603,6 milijuna eura više, dok se prihodi od stranih i domaćih turista procjenjuju na 12 milijardi eura.

Ivandić se slaže s tvrdnjom kako je rast prihoda mnogo važniji pokazatelj turističkog uspjeha od broja noćenja.

"Puno je važnije vidjeti monetarne pokazatelje turističke aktivnosti od fizičkih, odnosno broja noćenja. Mislim da Hrvatska mora dugoročno mjeriti uspjeh turizma na taj način, iako je fizički broj posjetitelja svakako lakše pratiti. Uspjeh turizma mora biti iskazan učincima na turističku potrošnju, ali i učincima na generiranje BDP-a. To su pravi pokazatelji. Rast samo na račun fizičkog prometa koji je dobrim dijelom generiran povećanjem kapaciteta dugoročno nije dobar rast. Sigurno je dobro da rastemo, ali Hrvatska želi prije svega rasti na temelju rasta kvalitete i dugoročnom povećanju konkurentnosti", kaže Ivandić.

Stručnjak iz Instituta za turizam ukazuje na još jedan važan pokazatelj.

"Bitno je da hoteli u prva tri mjeseca imaju manje prihode od tri i pol posto, a oni generiraju polovicu svih noćenja odnosno fizičke potražnje. Moguće je da je to rezultiralo narušavanjem cjenovne pozicije – da smo skuplji – ali i stvarnim rastom kvalitete koja je pronašla svoje goste. Isto tako, u prva tri mjeseca, kad gledamo noćenja, ona su u najvećoj mjeri rasla u privatnom smještaju. Obiteljski privatni smještaj uspijeva generirati pozitivan rast i kad se gleda kroz prvih šest mjeseci onda su to stvarno dobre vijesti. Rast ide kroz povećanje kvalitete i aktiviranjem smještajnih visokosezonskih kapaciteta".

"Dugoročni interes je da uspijevamo aktivirati kapacitete koji su do pred nekoliko godina bili usmjereni na kratkotrajno sezonsko poslovanje. To znači da je njihova kvaliteta bitno povećana, naglašava Ivandić, govoreći o obiteljskom smještaju.

Analiza narodne banke može se očitati i kako porast potrošnje izvan hotela i privatnog smještaja.

"To što mjeri HNB nije pokazatelj samo smještaja u komercijalnim kapacitetima, nego i drugim kapacitetima poput nautike, te jednodnevnih posjeta, cestovnog prometa kroz Hrvatsku i slično, što generira prihode. Još nemamo sve podatke koji pokazuju što je generiralo rast, ali možemo zaključivati da je opravdano zaključivati o povećanju kvalitete što je najbolja vijest koju smo dugo čekali", objašnjava dr. Neven Ivandić, koji se osvrnuo i na komentare kako su cijene prevelike u odnosu na konkurenciju.

"Svi pričaju o Turskoj, Grčkoj i njihovim cijenama. Rekao bi ovako – nisam primijetio da su hoteli na Azurnoj obali zabrinuti zbog toga što su skuplji od Turske ili Grčke. Pitanje je kome prodajete i što prodajete. Ako prodajete na istim tržištima i jednako nedefiniranu ponudu kao Grčka i Turska, onda imamo problem. Ako se distanciramo od toga, onda će kvaliteta destinacije i bogatstvo ponude biti važniji faktor od cijene", napominje Ivandić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:07