Posljednjih mjeseci turisti pridonose rastu trgovine, ali i cijena - osobito restorana i hotela

U prosincu je broj turističkih noćenja bio 4,9 posto veći nego u istom mjesecu godinu ranije, ponajprije zahvaljujući turistima iz Austrije i Njemačke, podaci su DZS-a. Nakon slabijih rezultata u glavnom dijelu turističke sezone, stoji u Biltenu HNB-a, u posljednjem tromjesečju dolasci su porasli za 11 posto, a noćenja za 10 posto na godišnjoj razini. Na razini cijele godine rast noćenja iznosio je tek 1,4 posto.

Veći dolazak turista u zadnjim mjesecima prošle godine pogurao je i ukupnu ekonomsku aktivnost. Kako ocjenjuje HNB, strani gosti su pridonijeli rastu trgovine koja je u zadnjem kvartalu bila realno 2,1 posto veća nego u prethodna tri mjeseca. No, vrlo je vjerojatno da su pridonijeli i pritisku na rast cijena, osobito restorana i hotela, koji su u prosincu bili 10,7 posto skuplji (prema HIPC indeksu) nego u istom mjesecu godinu ranije.

Zahvaljujući vrlo povoljnim kretanjima u trgovini, ali i u građevini, model brze procjene HNB-a upućuje da će rast BDP na kvartalnoj razini iznositi 0,6 posto, nakon 0,8 posto u trećem tromjesečju. U usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, očekivana stopa rast iznosi 2,9 posto, nakon što je BDP u trećem kvartalu ratao visokih 3,9 posto. Nastavak povoljnih kretanja zabilježen u građevinskom sektoru pokazuju brojke rasta od tri posto u listopadu i studenome u odnosu na prosjek trećeg tromjesečja. S druge strane, ekonomiju prema dolje vuče industrija koja je četvrtom tromjesečju bila 0,6 posto manja nego u trećem kvartalu, a pad je bio "razmjerno široko rasprostranjen.

Službena procjena BDP-a u četvrtom kvartalu bit će poznata 27. veljača, a Hrvatska spada među šest zemalja EU koje taj podatak još nisu objavile. Prosjek za 21 zemlju prema podacima Eurostata, iznosio je 0,2 posto na kvartalnoj i 1,1 posto na godišnjoj razini.

Kada jer riječ o eurozoni, zabilježen je rast od 0,1 posto u četvrtom tromjesečju u odnosu na treće, iako je prva procjena ukazivala na stagnaciju, dok je godišnja stopa rasta iznosila 0,9 posto.

"Gospodarstvo eurozone imalo je malo bolje rezultate u četvrtkom tromjesečju nego što se prije mislilo, ali rast je i dalje izuzetno slab, uz rane signale da je 2025. počela sporo", rekao je za Euronews Jack Allen-Reynolds iz Capital Economicsa. U nekoliko vodećih zemalja situacija se dodatno komplicira: Njemačka i Francuska doživjele su pad u četvrtom tromjesečju, dok Italija i Austrija stagniraju, pa ispada da su pad BDP-a zaustavile Španjolska s rastom od 0,8 posto i druge zemlje periferije.

Podaci za njemačku posebno su obeshrabrujući: BDP je u cijeloj prošloj godini pao 0,2 posto, nakon pada od 0,3 posto godinu ranije. Iako se ove godine očekivao oporavak, njemačka Vlada nedavno je znatno smanjila prognoze, s 1,1 posto na svega 0,3 posto, ponajprije zbog neizvjesnost oko američke trgovinske politike. Sumorno okruženje svakako nije ohrabrujuće ni za hrvatske proizvođače i izvoznike.