Porezna u digitalizaciju investira 361 milijun kuna: Sve usluge, od predaje poreznih prijava do plaćanja, bit će online do 30. lipnja 2026.

Grad Zagreb ponovo je signalizirao da planira prodati svoj udio u APIS IT-u. I dok je poznato, da ako u 2023. dođe do prodaje, da će kupac biti država, ali o vrijednosti transakcije i drugim detaljima poznato nije ništa. Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a kaže da je to pitanje za vlasnike. Ističe da se APIS IT fokusirao na sve širu digitalizaciju države, poput e-Građana, državnog clouda, povezivanja registra i modernizacije Porezne uprave. APIS IT je u 2021. godini bio najveća državna IT tvrtka i deseta najveća IT tvrtka u Hrvatskoj. Bilić ističe da ubrzavaju rast. Lani su rasli osam posto, ove godine će 12 posto na 390 milijuna kuna, a iduće godine planiraju 15 posto rasta. No, Bilić kaže da je to dio šireg trenda.

Je li točna informacija da idete u izradu potpuno novog IT sustava Porezne uprave?

- Točna je. Porezna uprava je najveći klijent APIS IT-a, a u idućih nekoliko godina to će nam biti i pojedinačno najveći posao. Bit će veći čak i od Centra dijeljenih usluga (CDU), odnosno cloud sustava koji koristi Vlada i druge državne institucije. Porezna uprava ima IT sustav koji radi, ali koji je napravljen na tehnologiji koja je zastarjela. Zbog sigurnosti, efikasnosti i povezivanja s drugim sustavima nužno je provesti temeljitu modernizaciju, a u sklopu toga Porezna uprava napravit će i digitalnu transformaciju i optimizirati procese. APIS IT će sudjelovati u aktivnostima poslovne analize i razvoja softvera, na što od ukupne vrijednosti projekta otpada 361 milijun kuna.

Što će biti ključna prednost novog softvera?

- Porezna će onda imati tehnološke mogućnosti sve procese učiniti digitalnima. Sve o čemu se priča, od predaje poreznih prijava online, njihovog plaćanja online i sve druge komunikacije online s Poreznom upravom, sve to će tehnički biti moguće. Dinamiku će odlučiti Porezna uprava. Ona je kao imperativ ovog projekta postavila da u fokusu budu građani i tvrtke, kako bi što jednostavnije koristili njene usluge.

Kad ćemo najkasnije dobiti Poreznu 2.0?

- Rok za to je 30. lipnja 2026. godine, a to tog roka bit će završena i nabava opreme i izrada svih softverskih rješenja.

Do kraja iduće godine traje izrada clouda za državu, CDU-a. Kakav je rezultat do sada?

- APIS IT na CDU-u, koji Središnji ured za razvoj digitalnog društva kao nositelj cijelog projekta, nudi besplatno svim ministarstvima i drugim državnim tijelima, ima više od 350 korisnika. Cilj je bio do kraja iduće godine imati 300 tako da smo već sad premašili cilj. Međutim, u digitalizaciji države ima još puno posla tako da je pokrenut i projekt CDU 2.0 koji je dobio podršku kroz NPOO. Cilj za CDU 2.0 je doći do 750 korisnika.

Zašto ga zovete CDU 2.0? Hoće li to biti više od proširenja postojećih kapaciteta?

- Kapaciteti su dio priče. Kako je interes korisnika velik, postojeći CDU kapaciteti za smještaj aplikacija su poprilično popunjeni te se mora ići u proširenje, koje je i bilo prethodno planirano. No, isto tako, CDU 2.0 dodat će i nove mogućnosti postojećim korisnicima. Oni sada mogu, kao na Googleu, s nekoliko klikova mišem otvoriti dodatne mail adrese, razmjenjivati dokumente i raditi video-konferencije. Isto tako, uspostavljen je i sustav interoperabilnosti tako da su na CDU povezani registri kao što su OIB, matične knjige i infrastruktura prostornih podataka. Zbog toga je danas moguće koristiti niz usluga na e-Građanima, jer je dio velik registara povezan. No, ima i dio onih koji nisu, poput Sudskog registra. Neka se državna tijela teže povezuju na ovu infrastrukturu, jer poput Porezne uprave u pozadini svojih IT sustava imaju staru tehnologiju, odnosno nisu na cloud native tehnologiji.

Priča se da ste zbog CDU-a postali najveći pružatelj usluga podatkovnih centara u Hrvatskoj?

- Pojedinačno jesmo. Imamo dva podatkovna centra ukupnog kapaciteta oko 2000 kvadrata. Od toga je 700 kvadrata u Zagrebu, a 1300 u Jastrebarskom. No, ono što je mnogo važnije iz perspektive nacionalne sigurnosti je da je zahvaljujući tome Hrvatska jedna od rijetkih država u EU koja sve podatke svojih građana čuva na svom teritoriju. Imamo digitalnu neovisnost, a ona je danas u podacima. Fizički prostor u našim podatkovnim centrima je dovoljan za daljnje proširenje virtualnih kapaciteta tako da smo i dobro pozicionirani za budućnost.

Koliko ministarstava koristi CDU ili državni cloud?

- Sva ministarstva koja primjenjuju cloud native tehnologije ili ih se može prilagoditi, a na državni cloud dosad se spojilo 40 registara.

Što će dodatno ponuditi CDU 2.0?

- CDU je od početka zamišljen kao državna cloud platforma. Zato je tamo državni mail, videokonferencije i razmjena podataka. Sad ćemo na tu platformu dodati nove funkcionalnosti koje će povećati sigurnost i otvoriti državnim tijelima mogućnost razvoja novih aplikacija. Dodat ćemo podršku za Kubernetes, koji će omogućiti bržu izradu aplikacija te blockchain i biometriju. Nadalje, dodat ćemo uslugu CMS. S njom će državna tijela dobiti vlastiti sustav za izradu web stranica kao što se to može, primjerice, na WordPressu. Dobit će i sustav menadžmenta IT sigurnosti kroz sustav SIEM. Na tržištu se osjeća veliki nedostatak ICT sigurnosnih stručnjaka, pa će ovako naši korisnici dobiti podršku za zaštitu svojih sustava, a u konačnici i mogućnost virtualnog kontaktnog centra.

Svi pričaju o padu kriptovaluta, a vi pričate o uvođenju blockchaina na državni cloud. Zašto?

- Kriptovalute počivaju na toj tehnologiji, ali ona ima i primjena koje su izrazito korisne u javnoj upravi. Jednu takvu razvija EU i ona traži da Hrvatska ima mogućnost priključivanja. APIS IT neće raditi svoj blockchain ili uvoditi neki postojeći blockchain već će napraviti poveznicu državnog clouda i novog centralnog blockchain resursa na razini EU kako bi svi naši korisnici mogli koristiti i tu tehnologiju. Na tome najviše radi i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Kina je biometriju iskoristila do krajnjih granica. Sad vidimo da će se uvesti i u državni cloud. Kako će to biti korišteno?

- To otvara mogućnost da, primjerice, neku buduću aplikaciju e-Građani možete otvarati otiskom prsta ili da možete otiskom prsta pristupiti svojoj budućoj digitalnoj osobnoj iskaznici na mobitelu. Međutim, APIS IT, kao i kod blockchaina, nije tu da to ikome propisuje.

Sasa Bilić, predsjednik Uprave APIS IT

Marko Todorov/Cropix