U nastavku donosimo:
- gdje i zašto hrvatska poljoprivreda najviše gubi na produktivnosti u odnosu na EU
- što o realnosti ciljeva i slabim točkama sustava poručuje Željko Mihelić iz Hrvatske poljoprivredne komore
- ključne uzroke niske dodane vrijednosti u lancu – od primarne proizvodnje do prerade
- koja područja, prema konzultantici Zvjezdani Blažić, nose najveći potencijal brzog rasta
- koje strukturne i tehnološke promjene donose opipljive pomake za domaće proizvođače
Produktivnost u hrvatskoj poljoprivredi godinama se detektira kao jedan od ključnih problema zbog kojih je konkurentnost domaće proizvodnje tako niska, a uvoz raste iz godine u godinu i dramatično povećava deficit vanjskotrgovinske razmjene. U Strategiji poljoprivrede do 2030. godine Vlada RH zacrtala je da će produktivnost rada u poljoprivredi povećati 60 posto kako bi se barem djelomično ublažio negativan efekt i sustigao prosjek EU ili barem onih država koje su slične nama. Povećanje produktivnosti u hrvatskoj poljoprivredi moguće je postići isključivo dubokim strukturnim i tehnološkim promjenama, a ostvarenje cilja iz Strategije poljoprivrede do 2030. vrlo je upitno i prema ocjenama stručnjaka nerealno u zadanom roku. Ono što je činjenica jest da se Hrvatska i dalje nalazi na samom ...
