Porazna statistika: Za razliku od ostatka Unije, žene u Hrvatskoj bježe s vodećih mjesta u biznisu i politici

Nije neka vijest da su žene u Europskoj uniji podzastupljene na rukovodećim mjestima u biznisu, no prilično je porazno da se Hrvatska uz Luksemburg nalazi na samom dnu ove ljestvice. Naše žene nešto bolje stoje u politici, tu smo s nekim parametrima čak iznad prosjeka, pokazuje statistika Eurostata koju su izvukli povodom Međunarodnog dana žena.

Brojke kažu da je u 2023. godini 3,7 milijuna žena u EU bilo na rukovodećim pozicijama, što je porast u odnosu na 3,1 milijun u 2014. godini, kaže anketa o radnoj snazi EU. To znači da, iako su žene činile gotovo polovicu svih zaposlenih u Uniji (46,4%), bile su podzastupljene među menadžerima (34,8%) u 2023. godini. U 2014. žene su činile 45,8 posto zaposlenih i zauzimale su 31,8 posto rukovodećih pozicija.

Žene u RH bježe iz biznisa

Među zemljama EU, najveći udio žena na rukovodećim pozicijama u 2023. godini zabilježen je u Švedskoj (43,7%), zatim u Latviji (42,9%) i Poljskoj (42,3%), dok su najmanji udjeli bili u Luksemburgu (22,2%), Hrvatskoj (23,8%) i Češkoj (27,4%). Štoviše, broj direktorica u Hrvatskoj pao je za par postotnih bodova u odnosu na promatranu 2014. godinu, po čemu smo također u manjini te u suprotnosti s trendovima Unije.

Eurostat Hrvatska

Eurostat/

Od 2014. ukupni broj žena na rukovodećim pozicijama u EU naime porastao je za 3,1 postotni bod (pp), a porast je zabilježen u čak 20 zemalja. Najveći porast zabilježili su Cipar (+10,5 pp), Malta (+8,3 pp) i Švedska (+6,5 pp), dok je udio menadžerica najviše pao u Mađarskoj i Sloveniji (obje -2,6 pp) i Litvi (-1,7 pp).

Statistika o sudjelovanju žena u predstavničkim tijelima pak dostupna je za prošlu godinu, kad su žene imale jednu trećinu (33,4%) mjesta u nacionalnim parlamentima diljem EU, što je povećanje od 5,6 postotnih bodova (pp) u usporedbi s 2014. godinom. Hrvatska je brojem žena u Saboru lani bila iznad europskog prosjeka, s udjelom od 35 posto žena od ukupnog broja zastupnika, s tim da je ova brojka značajno viša u odnosu na prije 11 godina, kad smo u Saboru imali tek 22 posto žena.

Zastupnica imamo više, ministrice u minusu

Najveći udio predstavnica lani su imale Švedska (45,6%), Finska (45,5%) i Danska (44,7%), a najmanji Cipar (14,3%), Mađarska (14,6%) i Rumunjska (19,5%). Osim Hrvatske, za 10 postotnih bodova i više, udjel žena povećale su i Malta (+14,9 pp), Latvija (+13,0 pp) i Francuska (+10,3 pp).

No, i u Vladi nam žene stoje znatno lošije nego u ostatku Unije, gdje smo se našli jedino ispred Češke, koja u nacionalnoj Vladi ima 5,9 posto žena, te Mađarske kojom su lani vladali isključivo muškarci. Osim što smo pri dnu ljestvice, i u ovom segmentu upravljanja, kao i u biznisu, imamo obrnut trend od EU. U većini zemalja EU udio žena u nacionalnim vladama porastao je od 2014. Belgija je zabilježila najveći porast (+32,8 pp), a slijede Portugal (+25,7 pp) i Litva (+24,9 pp). Hrvatska je pala u odnosu na 2014. godinu, s oko 18 posto na jedva 10,5 posto udjela žena u Vladi u prošloj godini.

To je ujedno znatno ispod lanjskog EU prosjeka od 35,1 posto mjesta u nacionalnim vladama, što je povećanje od 7,4 postotna boda u usporedbi s 2014. Udio žena u vladi bio je najveći u Finskoj (60,0%), u 3 zemlje EU najmanje polovica članova nacionalnih vlada bile su žene - Belgija (55,0%), Estonija (50,0%) i Francuska (50,0%).