Pobuna poljoprivrednika zbog prijedloga EU: godišnje bi izgubili više od 65 milijuna eura

Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), koja se kroji u Bruxellesu, mogla bi predstavljati težak udarac hrvatskim poljoprivrednicima. Naime, prijedlozi Europske komisije govore da bi se godišnja omotnica za izravna plaćanja hrvatskim poljoprivrednicima u razdoblju od 2021. do 2027. godine trebala smanjiti sa sadašnjih 382,6 milijuna eura na 367,7 milijuna, dok bi se godišnji iznos za ruralni razvoj srezao sa sadašnjih 332,2 milijuna eura na samo 281,3 milijuna.

Ne čudi stoga što je prijedlog reforme ZPP-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine na noge digao hrvatske poljoprivrednike, čiji su se predstavnici jučer okupili u HGK i iskazivali nezadovoljstvo prijedlozima Bruxellesa. Hrvatska, naravno, neće biti jedina žrtva novog ZPP-a, jer će posljedice osjetiti i druge članice, ali u njenom će slučaju, zbog niskog stupnja razvoja, posljedice biti teže.

- Onaj proizvođač koji danas dobiva jedna ili dva milijuna eura godišnje potpore, prema reformi ZPP-a i modelu progresivnog smanjenja potpora dobio bi manje od 100.000 eura - ocijenio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK.

Obrana interesa

I u Ministarstvu poljoprivrede svjesni su da bi nova pravila igre u poljoprivredi EU-a, usvoje li se u predloženom obliku, bila velik problem zu tu djelatnost u Hrvatskoj. Stoga Zagreb, istakao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, nastoji utjecati na izmjenu prijedloga koji je početkom lipnja iznijela Europska komisija, u čemu surađuje i sa zemljama Višegradske skupine. U nekim dijelovima, doduše, izmjene ZPP-a imaju opravdanje, ali Hrvatska će svakako nastojati obraniti interese svojih poljoprivrednika, istakao je Majdak.

Prema prijedlogu triju uredbi, koje je Europska komisija iznijela početkom lipnja, ukupan proračun za ZPP na razini EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. smanjio bi se za pet posto, dok bi se financijska omotnica za ruralni razvoj srezala za čak 19 posto. Potpora po poljoprivrednom gospodarstvu ograničila bi se na 100.000 eura, a korisnici potpora mogli bi biti samo "pravi" poljoprivrednici, pri čemu bi same države članice odlučivale tko su oni. Žrtva Hrvatske u novom ZPP-u bila bi četiri posto manje novca za izravna plaćanja, te 15 posto manje novca za ruralni razvoj. Jedan od razloga promjene ZPP-a je i Brexit.

Šest prijedloga

U HGK su stoga pripremili šest prijedloga, koje su uputili Ministarstvu poljoprivrede, te se nadaju da će ih Vlada koristiti u pregovaračkom procesu o izmjenama ZPP-a. U Komori tako predlažu da se ne radi samo na jačanju konkurentnosti poljoprivrede, nego i prerade, zatim da Hrvatska traži da se smanjenje izravnih plaćanja na nju primjenjuju tek od 2023. godine, kao i da se postojeća financijska omotnica za ruralni razvoj zadrži za manje razvijene članice Unije.

Isto tako, u Komori predlažu i da Hrvatska traži primjenu dosadašnjeg modela umanjenja primitaka od izravnih plaćanja, kao i da se izmijene prijedlozi Bruxellesa za učešće za klimu i okoliš u strukturi izravnih plaćanja, ali i da se prepolovi obavezni minimalni udio za zaštitu okoliša i ublažavanja negativnih klimatskih promjena s predloženih 30 na 15 posto.