Temeljem procjene gospodarskog rasta u idućoj godini od 2,1 posto s posljedičnim povećanjem poreznih prihoda i uz očekivano usporavanje inflacije na stopu od 2,7 posto Vlada je u subotu Saboru predložila državni proračun za iduću godinu ‘težak‘ na prihodovnoj strani 37,2 milijardi eura a u rashodima 41,4 milijardi eura. U odnosu na ovu godinu, nagodinu će rasti i državni prihodi, za 710 milijuna eura, i rashodi, za 879 milijuna eura.
- Povećani rashodi posljedica su u prvom redu jačanja socioekonomskog položaja naših građana – ustvrdio je ministar financija Tomislav Ćorić predstavljajući na sjednici Vlade prijedlog državnog proračuna za iduću i proračunske projekcije za 2028. i 2029. U prilog toj ocjeni Ćorić je naveo da od ukupnih proračunskih prihoda 22 milijarde eura ide za mirovine (11,2 milijarde), socijalna davanja (1,8 milijarde) i plaće u javnim i državnim službama za koje je odvojeno 9,2 milijardi eura.
Novi stanovi
Predsjednik Vlade Andrej Plenković upozorio je u osvrtu na prijedlog proračuna da će povrh spomenutih 22 milijardi eura za jačanje standarda građana 1,1 milijarda eura biti izdvojena za mjere obiteljske, populacijske i demografske politike. Na sve to treba nadodati i jednu od najviše naraslih stavki u proračunu, mjere priuštivog stanovanja s rashodom 246 milijun eura.
- Nagodinu kreće izgradnja do tisuću stanova u 16 hrvatskih gradova u sklopu programa priuštivog stanovanja – najavio je premijer.
Plenković je skrenuo pozornost na daljnje smanjenje javnog duga i proračunski plan da udio javnog duga dosegne u 2027. udio u BDP-u od 55,3 posto. Za otplatu glavnice duga iz proračuna će iduće godine biti izdvojeno 5,8 milijardi eura. U prijedlogu proračunu nalaze se ograničenja zaduživanja središnje države u idućoj godini od 9,7 milijardi eura a za izvanproračunske korisnike poput javnih poduzeća 442 milijuna eura.
Kao strateške odrednice proračuna premijer je označio jačanje obrambene sigurnosti s rashodima od 1,5 milijardi eura, razvoj prometne i komunalne infrastrukture (1,4 milijardi) i podizanje konkurentnosti ekonomije s izdvajanjem od 600 milijuna eura. Najavio je nastavak mjera subvencija građanima, javnom sektoru i poduzetništvu za plaćanje naraslih troškova energije.
- Proračunom osiguravamo stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu unatoč nestabilnostima koje osjeća cijeli svijet – zaključio je Plenković.
Iznadprosječan rast
Očekivanim proračunskim prihodima trebao bi pridonijeti i rast zaposlenosti od 0,8 posto. Ćorić je naglasio važnost stabilnih javnih financija za ukupna ekonomska kretanja u zemlji, kao ‘sidro‘ stabilnosti označio deficit proračuna od 2,9 posto.
- Deficit će biti isti kao i ove godine čime se Hrvatska svrstava u uzak krug zemalja eurozone i EU koje već godinama pokazuju fiskalnu disciplinu – komentirao je ministar financija. U osvrtu na usporavanje gospodarskog rasta u idućoj u odnosu na tekuću godinu s gospodarskim rastom od 2,5 posto, Ćorić je kao ključne čimbenike očekivanog nižeg rasta u idućoj godine označio geopolitičke nestabilnosti u svijetu i stagnaciju velikih europskih gospodarstava.
- I ovako usporen rast snažan je u odnosu na prosjeke EU – ocijenio je ministar financija. Izvori proračunskih prihoda u idućoj godini, prema riječima Ćorića, biti će povećana osobna potrošnja građana i pojačani dotok novca iz fondova Europske unije s planiranih 3,4 milijardi eura što je za 25 posto više u odnosu na ovogodišnji državni budžet.
Kada se proračunski rashodi promotre po ministarstvima, najviše će iz državne riznice biti prebačeno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 14,2 milijardi eura, zatim slijede Ministarstvo zdravstva (5,1 milijarda), znanost, obrazovanje i mladi s budžetom od 4,9 milijardi eura, financije (3,8 milijardi) i obrana te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, s po dvije milijarde eura rashoda. Iznad milijarde eura rashoda još su samo MUP i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Najmanji proračun ima Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, 198 milijuna eura.
- Izbjegao bih izraze dobitnika i gubitnika državnog proračuna iz jednog jedinog razloga, a to je da neka ministarstva zbog dinamike ulaganja po automatizmu u nekoj godini dolaze u tzv. dobitničku poziciju i obratno – komentirao je Ćorić. Naveo je primjer Ministarstva rada i mirovinskog sustava čiji rashodi, podsjetio je ministar financija, zbog indeksacije mirovina raspolaže većim budžetom. Za mirovine će iduće godine ići 8,7 posto više nego ove godine. Kao utjecaj na kretanje proračunskih stavki Ćorić je označio i provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s kretanjem rashoda projekata u okviru NPOO-a koji se razliku od godine do godine.
Dobitnici i gubitnici
Usporedba rashoda ministarstava u ovoj s planom za iduću godini otkriva da najveći rast rashoda bilježi Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, od 35 posto, slijedi MORH s povećanjem od 27 posto, vanjski poslovi s rastom od 14,7 posto i Ministarstvo hrvatskih branitelja s 9,1 posto. Za MUP ide 7 posto više, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava bilježiti će rast rashoda od šest posto, a Ministarstvu demografije biti će na dispoziciji pet posto više novca.
Najveći pad proračunskih izdvajanja bilježi Ministarstvo kulture i medija koje će nagodinu raspolagati s 515 milijuna eura ili s 37,9 posto manje novca u odnosu na tekuću godinu. Zatim slijede Ministarstvo gospodarstvo, čiji je budžet pao ispod milijarde eura uz međugodišnje smanjenje od 36 posto, Ministarstvo turizma i sporta s ‘kresanjem‘ od 27 posto i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine s 22 posto manjim proračunom.
Ministarstvu poljoprivrede bit će proslijeđeno 7,1 posto manje novca nego u ovoj godini, Ministarstvo zdravstva može računati na 4,8 posto manje novca nego ove godine, Ministarstvu prometa budžet je ‘skresan‘ 2,3 posto a Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije kao i Ministarstvu znanosti i obrazovanja bit će iz državne riznice uplaćeno dva posto manje nego ove godine. Neznatno je, za manje od jedan posto, smanjen i budžet Ministarstva pravosuđa. Napominjemo da su za potonju analizu korištene ukupne proračunske stavke ministarstava što, primjerice, u slučaju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uključuje agencije, institute i lučke uprave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....