Planirani prihodi iz EU smanjeni su za 5,3 milijarde kuna, a izgubljena arbitraža koštat će nas 1,8 milijardi

Premda pojedine međunarodne institucije predviđaju da će Hrvatska i nagodinu imati solidan rast BDP-a, poput MMF-a koji vjeruje da će iznositi 3,5 posto, Vlada je mnogo opreznija. Nakon ovogodišnjih 5,7 posto, iduće godine očekuje usporavanje na 0,7 posto. "Ako obećamo manje, a ispunimo više, bit ćemo zadovoljni", kazao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade na kojoj je usvojen nacrt proračunskog plana za 2023. godinu, dokument koji Hrvatska izrađuje prvi put jer postaje članica europodručja, a sadrži makroekonomske i fiskalne projekcije koje će u idućim tjednima ocjenjivati Europska komisija.

Glavne novosti rebalansa proračuna za ovu godinu su znatno povećani rashodi za stavke kao što su plaće, mirovine i socijalni paket mjera, ali uključuje i troškove izgubljenog spora u arbitraži Ina-MOL. Proračun će stajati 1,8 milijardi kuna, uključujući iznos za zatezne kamate od 391 milijun kuna. Unatoč tome, deficit opće države u ovoj godine smanjuje se u odnosu na plan s 2,6 na 1,5 posto BDP-a, a "konzervativno planiranje" nastavlja se i iduće godine, s deficitom od 2,3 posto.

Mirovine i plaće

Zahvaljujući znatno bržem rastu ekonomije od očekivanog, kao i višoj inflaciji, prihodi proračuna porasli su za čak 4,4 milijarde kuna, pri čemu od PDV-a za 2,1 milijardu kuna, a od poreza na dobit za dvije milijarde kuna. Istodobno, ministar financija Marko Primorac, kao i njegov prethodnik, morat će smanjiti iznos novca koji se planirao povući iz europskih fondova. Tako su prihodi proračuna u konačnici povećani za samo 758 milijuna kuna, na ukupan iznos od 171,8 milijardi kuna.

Kada je riječ o sredstvima EU, ministar je kazao da su rebalansom "prihodi od pomoći" planirani u iznosu od 28,2 milijarde kuna, što je smanjenje za 5,3 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan. "Ti su prihodi izravno vezani uz projekte financirane iz fondova EU, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije. Posljedično, smanjit će se i brojni rashodi, uključujući sanaciju štete od potresa za 649,5 milijuna kuna.

Ukupni rashodi, pak, ostaju na razini od 184,7 milijardi kuna, pri čemu se za 3,6 milijardi kuna povećavaju oni koji se financiraju "iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka", a za isti iznos se smanjuju izdaci financirani iz EU i ostalih izvora.

Provedba Vladinih mjera iz jesenskog paketa za zaštitu od rasta cijena proračun će stajati 1,2 milijarde kuna, kao i rashodi za mirovine koji, uz indeksaciju mirovina, uključuje i isplate za ublažavanja posljedice porasta cijena energenata. Povećavaju se i rashodi za zaposlene (uključujući u osnovnim i srednjim školama) za 583 milijuna kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi stajat će 354,8 milijuna kuna, a za 300 milijuna kuna povećan je i transfer HZZO-u.

Treći kvartal

U okviru rashoda koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjenje je prvenstveno rezultat smanjenja rashoda financiranih iz sredstava EU u iznosu od 3,7 milijardi kuna te rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 1,7 milijardi kuna. Prema riječima ministra Primorca, to je prema očekivanoj dinamici provedbe projekata. Ipak, u Ministarstvu su zadovoljni provedbom investicija definiranih NPOO-om, iz kojeg je uplaćeno 11,4 milijardi kuna, što je više od četvrtine ukupnog iznosa predviđenih bespovratnih sredstava.

Po ispunjavanju 25 pokazatelja iz prve polovine ove godine, Hrvatska je u rujnu uputila i zahtjev za povlačenje druge tranše u visini od 5,3 milijarde kuna, "a trenutno se intenzivno radi na provedbi 45 pokazatelja do kraja ove godine". Prema Vladinim prognozama, inflacija bi ove godine trebala iznositi 10,4 posto, a nagodinu 5,7 posto. Udio javnog duga, pak, smanjit će se s lanjskih 79,8 posto BDP-a na 71,3 posto ove godine te 69 posto u 2023.

Vrlo slične prognoze za iduću godinu iznio je i HNB, ističući da gospodarski statistički pokazatelji navješćuju usporavanje gospodarske aktivnosti te da su se pogoršala poslovna i potrošačka očekivanja. "U okružju znatnog pogoršanja gospodarskih izgleda praćenih snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i raspoloživosti energenata, gospodarski bi rast mogao usporiti s očekivanih 5,5 posto u ovoj na jedan posto sljedeće godine, ocjenjuju u HNB-u. Oni očekuju da će inflacija u ovoj godini u prosjeku iznositi 10,3 posto, ali nešto su manje optimistični od Vlade kada je riječ o idućoj godini, vjeruju da će usporavanje na 6,7 posto.