Što nas čeka?

Pesimistični scenarij predviđa gospodarski oporavak u 2023., a optimistični već u 2022.

Boris Vujčić i Zdravko Marić
 Damir Krajač / CROPIX

Pod pretpostavkom novog vala pandemije u četvrtom tromjesečju ove godine, pad realnog BDP-a mogao bi u cijeloj 2020. biti izraženiji u usporedbi s osnovnim projekcijskim scenarijem i iznositi 11,4 posto, ocijenili su analitičari u Hrvatskoj narodnoj banci u najnovijem broju publikacije Makroekonomske prognoze i kretanja.

U tom, pesimističnom scenariju, predviđaju blažu reakciju Vlade u odnosu na restriktivne mjere koje su bile poduzete u prvom valu pandemije, a negativan ekonomski šok djelomično bi se prelio i na 2021. godinu pa bi se povratak na razinu gospodarske aktivnosti iz 2019. mogao očekivati tek tijekom 2023. godine.

Pesimistični scenarij su razradili jer postoje neizvjesnosti vezane uz razvoj epidemiološke situacije, napominju u HNB-u, odnosno uspjeh u ograničavanju širenja virusa i istodobnog reaktiviranja gospodarske aktivnosti, "odnosno mogućnost izbijanja novog vala pandemije prije nego što se pronađe učinkovito medicinsko rješenje ili virus mutacijama znatnije oslabi".

Onaj bolji, osnovni scenariji Hrvatske narodne banke, predviđa blažu kombinaciju nepovoljnih šokova te podrazumijeva da bi realni BDP na razini cijele 2020. godine mogao biti smanjen za 9,7 posto, a u 2021. bi se mogao povećati za 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. U tom se scenariju povratak na razinu iz 2019. godine očekuje tijekom 2022. godini uz predviđenu visoku stopu rasta sljedeće godine.

U HNB-u pritom ističu da nijedna od spomenutih računica ne uključuju moguće učinke prijedloga Europske komisije o osnivanju dodatnog fonda za potrebe financiranja mjera gospodarskog oporavka od posljedica pandemije "koje bi, ako se usvoje, u idućim godinama podržale brži gospodarski oporavak članica Europske unije".

Također naglašavaju da ni u jednom scenariju ne očekuju približavanje projiciranoj razini BDP-a koji su bili izložili u osnovnom scenariju krajem prošle godine.

Očekivanom godišnjem padu realnog BDP-a od 9,7 posto najviše bi moglo pridonijeti, navode u HNB-u, smanjenje izvoza robe i usluga, a negativno će utjecati i pad investicija te potrošnje kućanstava. Inače, očekuje se pad prihoda od turističke potrošnje gostiju iz inozemstva za 70 posto na godišnjoj razini "dok se za 2021. očekuje zamjetan rast, ali prihod i dalje niži od onoga ostvarenog u 2019. godini".

1. Plaće i tvrtke - Ove godine očekuju smanjenje proječne bruto plaće za oko 0,5%

Pandemija koronavirusa utjecala je na kretanje plaća te su one u prosjeku u drugom tromjesečju bile niže za dva posto u odnosu na početak godine. U HNB-u očekuju u ovoj godini smanjenje prosječne nominalne bruto plaće od oko 0,5 posto "ponajprije zbog smanjenja plaća u privatnom sektoru, a u javnom sektoru očekuje se blago povećanje plaća (uz pretpostavku da u ovoj godini neće doći do realizacije preostalog povećanja plaća javnim službenicima, kao ni dogovorenog povećanja plaća učiteljima)". Što se tiče tržišta rada, negativna reakcija bit će ublažena uglavnom zahvaljujući mjerama Vlade, no očekuje se pad zaposlenosti od 3,2 posto, a anketna stopa nezaposlenosti mogla bi se povećati na 9,1 posto radne snage.

Analizirali su i poduzeća koja su primala Vladine potpore za očuvanje radnih mjesta po županijama. U Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji te Gradu Zagrebu udio zaposlenih u poduzećima koja su primala potpore u ukupnom broju zaposlenih bio je manji od državnog prosjeka. Najveći udio zaposlenih obuhvaćen potporom u pojedinoj županiji zabilježen je u Požeško-slavonskoj, a slijede je Bjelovarsko-bilogorska i Dubrovačko-neretvanska županija. Udio subvencioniranih radnika među najmanjima je u Gradu Zagrebu (koji zapošljava najveći broj radnika u Hrvatskoj).

2. Fondovi EU - Od Bruxellesa očekujemo povlačiti oko 2,3 milijarde eura godišnje

Hrvatska za razdoblje od 2014. do 2020. iz EU na raspolaganju ima ukupno 10,7 milijardi, a s krajem prošle godine je 90% ugovoreno dok je razina isplata krajnjim korisnicima nešto veća od 30 posto (na začelju smo po tome među novim državama članicama EU). Do kraja projekcijskog razdoblja 2023. godine isplate bi se trebale intenzivirati i prosječna razina mogla bi se kretati oko 2,3 milijarde eura godišnje, što bi u prosjeku moglo činiti oko 4 posto BDP-a. Bude li tako, konačna razina uspješnosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz fondova EU na kraju 2023. iznosila bi oko 92 posto. No, postoji rizik da zbog novih okolnosti (prouzročenih pandemijom) razina iskorištenosti bude manja "zbog nemogućnosti da se realiziraju dosad sklopljeni ugovori o sufinanciranju, primjerice u segmentu infrastrukturnih projekata". Bude li, stoga, do kraja projekcijskog razdoblja dinamika isplate za 15 posto slabija, konačna razina uspješnosti mogla bi iznositi oko 83 posto. Ako se pak dinamika dodatno dinamizira u odnosu na osnovni scenarij za 15 posto, Hrvatska bi iskoristila sva raspoloživa sredstva iz ESI fondova (koliko je to realno, analitičari iz HNB-a nisu ocijenili).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 01:58