Budućnost mirovinskog sustava

Pavić: Prijelaz iz drugog u prvi stup nije uništavanje drugog stupa, nego mogućnost izbora

Oko 246.000 umirovljenika s minimalnom mirovinom imat će 3 posto veću mirovinu
Kristijan Buk, Davor Majetić, Ante Žigman, Marko Pavić
 Ronald Goršić / CROPIX

Mnogi financijski stručnjaci žele umirovljenike proglasiti socijalom, ali kako reći našem policajcu ili učiteljici da je socijala, i to nakon 40 godina radnog staža - kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić na konferenciji “Budućnost mirovinske reforme” koja se u srijedu održava u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Odgovorio je time ministar na kritike koje kažu da njegov reformski paket „umirovljenike pretvara u socijalu“. Točka prijepora je, naime, dodatak od 27 posto na koji drugostupaši, po novoj mirovinskoj reformi, neće imati pravo. Ponovio je ministar da će zato za te građane, oni koju u mirovinu idu u narednih 10 do 15 godina, omogućiti prijelaz iz drugog u prvi mirovinski stup.

- Prijelaz iz drugog u prvi stup bit će moguć. To nije uništavanje drugog stupa, kako neki kažu, već mogućnost izbora za građane – istaknuo je Pavić dodajući drugi stup treba ojačati za one najmlađe generacije. Isto tako, ulaganja mirovinskih fondova, koja bi trebala oplođivati mirovine, moraju više ići u dionice i infrastrukturne projekte, smatra. Nadalje, ima prostora za smanjenje naknada u drugom stupu koje iznose čak 1,2 milijarde kuna. Međutim, kako bi umirovljenici mogli razmrsiti to klupko i pronaći najbolju opciju za sebe potrebno je raditi i na financijskoj pismenosti, zaključio je. Dan uoči saborske rasprave o mirovinskoj reformi, ministar Pavić, ponovio je sve ono zbog čega vjeruje da upravo ova reforma može osigurati dugoročno održivi sustav.

Najvažniji 3. stup?

Sadašnjim umirovljenicima omogućit će veće mirovine, kaže. Također, 246.000 umirovljenika s minimalnom mirovinom imat će 3 posto veću mirovinu. Ne smije se zaboraviti ni 3. stup, ističe, o njemu se najmanje priča, a uskoro bi mogao postati najvažniji. Samo 300 tisuća građana ga koristi, a to je zapravo najpovoljnija štednja.

- Želja nam je da mirovine rastu. Naravno, treba i priznati pogreške koje su se činile. Priznajem i ja da u početku nisam dovoljno konzultirao sve uključene. No u zadnja četiri mjeseca, moram reći, da sam razgovorao sa svima – financijskim institucijama, oporbenim stručnjacima, sindikalcima, predstavnicima umirovljenika – zaključio je.

Naravno, ne slažu se svi akteri u svemu. Primjerice, predstavnike umirovljenika smeta povećanje dobi za umirovljenje na 67 godina od 2033., ali oni zaposleni s 18 ili 19 godina, moći će u mirovinu s 40 godina radnog staža, dakle oko 60. godine, a oni koji se zaposle odmah nakon studija, s 24 ili 25 godina, moći će u mirovinu već sa 65 godina.

Izjednačavanje svih

- Mi se zalažemo za jedino moguće i pravedno rješenje, a to je izjednačavanje prava svih građana Republike Hrvatske – kazao je Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianza ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima u svojem izlaganju „Mirovinska reforma – kako dalje?“. Drugim riječima, dati osiguranicima 2. stupa pravo na dodatak od 27 posto, umjesto 20, 25 posto koliko nudi ministar Pavić.

Prema riječima Buka, članovi 2 stupa nemaju pravo na dodatak bez obzira na to što uredno uplaćuju 75 posto mirovinskih doprinosa u 1. stup, a svi rođeni početkom osamdesetih i ranije u početnom dijelu radnog vijeka uplaćuju i 100 posto. Zato, tvrdi Buk, za izgradnju cjelovitog i pravednog mirovinskog sustava prvi stup mora ostati ono što jest, stup solidarnosti, odnosno da osigurava mirovine za minimalno 15 godina rada. Drugi stup bi, pak, trebao ovisiti o dužini rada i visini plaće. Također, određivanje minimalne nacionalne mirovine za 15 ili 20 godina rada, primjerice, 2.500 kuna. Ako nedostaje do tog iznosa on se može namiriti iz socijalnog sustava uz primjenu imovinskog cenzusa.

Što napraviti? Rješenja koja predstavio Buk uključuju ulaganja mirovinskih fondova, umjesto obveznica u dionice. Konkretno, omogućiti ulaganje u startup-ove i srednja i mala poduzeća, primjerice do 0,2% portfelja ili dozvoliti ulaganje do 5% u nekretnine. Ta bi ulaganja trebala kontrolirati i regulirati Hanfa. - Također, valjalo bi promijeniti švicarsku formulu iz drugog stupa i svim mogućim dionicima isplate omogućiti poslovanje pod istim uvjetima i regulacijom – zaključio je Buk.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:06