ENERGETSKA KRIZA

‘Par-nepar‘, nedjelja bez auta, rad od kuće, ‘cipelcug‘... Jesu li ovo mjere koje nas čekaju zbog naftnog šoka?

Kad bi se u potpunosti primijenio u razvijenim zemljama, smanjio bi potražnju za naftom za 2,7 milijuna barela dnevno u četiri mjeseca

ilustrativna fotografija naftnih platformi

 Ewan Bootman/NurPhoto/NurPhoto via AFP

Suočeni smo s globalnom energetskom krizom pokrenutom ruskom invazijom na Ukrajinu pa Međunarodna agencija za energiju (IEA) preporučuje razvijenim zemljama plan u deset točaka kako bi se u mjesecima uoči ljetne sezone, kad se bilježi najveća potrošnja nafte, značajno smanjila potražnja za tim energentom, objavili su u petak.

Time bi se, napominju, smanjio rizik mogućih velikih problema s opskrbom. Također, smanjilo bi se opterećenje visokih cijena na potrošače, ali i ekonomske štete, prihod Rusije od nafte te bi se istodobno utjecalo na to da se potražnja za naftom usmjeri na održiviju putanju.

U IEA su izračunali da bi kratkoročni plan u deset točaka, kad bi se u potpunosti primijenio u razvijenim zemljama, smanjio potražnju za naftom za 2,7 milijuna barela dnevno u četiri mjeseca, što je ekvivalent potražnje za naftom svih automobila u Kini.

Vršna sezona

"To bi moglo značajno smanjiti potencijalne napetosti u vrijeme kad velike količine ruske nafte možda neće više stizati na tržište te kad se približava vršna sezona potražnje u srpnju i kolovozu", objavili su, dodajući kako bi efekt bio još veći da mjere također usvoje, djelomično ili u potpunosti, i zemlje u razvoju.

Ta je agencija osnovana uslijed naftne krize 1970-ih godina kako bi se omogućilo zemljama da odgovore na nju i nadziru globalno energetsko tržište, a dio aktualnih prijedloga restrikcija bio je primjenjivan i za vrijeme naftne krize 70-ih. Hrvatska nije među zemljama članicama, ali je Vlada nedavno dobrovoljno sudjelovala u njezinu pozivu da se na tržište puste dodatne količine nafte i derivata iz državnih rezervi kako bi se poboljšala opskrba i utjecalo na zaustavljanje rasta cijena.

Većina potražnje za naftom dolazi, naravno, od prometa pa se plan u deset točaka i fokusira na taj sektor, odnosno donosi konkretne mjere kako da se manje troši na prijevoz ljudi i roba, a neke zemlje i gradovi različite su varijante toga već počele primjenjivati. Preporuke uključuju ograničenja za vožnju, kao i putovanja avionima, odnosno sporiju vožnju, rad od kuće, dane bez automobila u gradovima, jeftiniji javni prijevoz i poticanje prakse dijeljenja prijevoza.

Opskrbni šok

Fatih Birol, predsjednik IEA, upozorio je da bi takvi koraci mogli postati nužnost zbog toga što su naftna tržišta u izvanrednoj situaciji koja bi mogla postati još i gora. Oko 2,5 milijuna barela dnevno ruskog izvoza nafte moglo bi nestati s tržišta zbog utjecaja rata i bojkota koji primjenjuju veliki potrošači, rekao je. Rusija je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika nafte, pa bi smanjenje potrošnje kroz kratkoročne mjere koje predlaže IEA mogle pomoći da se nadomjesti potencijalni gubitak nafte s tog tržišta.

Naime, Birol ocjenjuje da bi se zbog ruske agresije na Ukrajinu svijet mogao suočiti s najvećim šokom opskrbe naftom zabilježenim zadnjih desetljeća. Kako su u članstvu IEA i najveća svjetska gospodarstva i potrošači energije, poput SAD-a, Japana i Njemačke, rezanje potrošnje u ovom času moglo bi imati značajan utjecaj da se kasnije ne dogodi naftni udar.

Više od polovice izvoza ruske nafte ide u Europu, a oko 20 posto u Kinu, kaže IEA, ali "tržište je globalno, što znači da promjene u opskrbi i cijenama utječu na svakoga".


Deset ključnih mjera IEA i uštede koje bi se postigle izražene u kb/d (tisuća barela nafte dnevno)

1. Smanjiti maksimalno dozvoljenu brzinu na autocestama za najmanje 10km/h;

To štedi oko 290 kb/d nafte koja se koristi za automobile te dodatnih 140 kb/d za kamione

2. Rad od kuće do tri dana tjedno gdje je to moguće;

Jedan dan tjedno štedi oko 170 kb/d, a tri oko 500 kb/d

3. Nedjelja bez automobila u gradovima;

Svaka nedjelja štedi oko 380 kb/d, a jedna mjesečno štedi 95 kb/d

image
Fabian Sommer/DPA/dpa Picture-Alliance via AFP

4. Pojeftinjenje javnog prijevoza te poticanje mikrobolnosti, hodanja i bicikliranja;

Štedi oko 330 kb/d

5. Alternirajući pristup privatnim automobilima u velikim gradovima;

Štedi oko 210 kb/d

6. Povećanje usluga dijeljenja (car sharing) i usvajanje praksi smanjenja korištenja goriva;

Štedi oko 470 kb/d

7. Promoviranje efikasne vožnje za kamione i dostavu robe;

Štedi oko 320 kb/d

8. Korištenje brzih i noćnih vlakova umjesto aviona gdje god je moguće;

Štedi oko 40 kb/d

9. Izbjegavanje poslovnih putovanja avionima gdje postoje alternativne opcije;

Štedi oko 260 kb/d

10. Snažnije prihvaćanje električnih i drugih efikasnijih vozila;

Štedi oko 100 kb/d

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 20:01