Svjetska tržišta

Pad cijena dionica na azijskim burzama, ulagači na oprezu zbog nedostatka smjernica

Trump kani uvesti carine na daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda
Skulptura bika na Wall Streetu
 Profimedia, Alamy

Na azijskim su burzama i u utorak cijene dionica pale, četvrti dan zaredom, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, ali i krize u nekoliko zemalja u razvoju.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,3 posto, oslabivši četvrti dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru i Australiji pale između 0,1 i 0,3 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle.

Na tržištima vlada oprez jer ulagačima nedostaju smjernice s Wall Streeta, gdje se u ponedjeljak zbog praznika nije radilo.

Ulagači su suzdržani jer je krajem prošloga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump poručio kako kani uvesti carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda već početkom ovoga tjedna. Rok do kojega bi Trump trebao odlučiti istječe u četvrtak.

U međuvremenu, Trump je poručio da nije potrebno Kanadu zadržati u Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) u kojemu su dosad bile SAD, Meksiko i Kanada i poručio Kongresu da se ne miješa u trgovinske pregovore. Prošloga su tjedna SAD i Meksiko postigli sporazum o novim trgovinskim uvjetima, no pregovori s Kanadom nisu dali rezultate.

„Trumpov rat riječima protiv Kanade u pregovorima u vezi NAFTA-e povećao je bojazni da će njegov stav i prema drugim zemljama, kao što je Kina, biti borben”, pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištu.

Dodaju da su ulagači oprezni i zbog toga što posljednji podaci ukazuju na slabost kineskog, ali i europskog proizvođačkog sektora.

I na valutnim se tržištima trguje oprezno zbog tenzija između SAD-a i Kine. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,15 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,18 bodova. Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti skliznula 0,15 posto, na 110,95 jena. Dolar je oslabio i u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1615 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1600 dolara.

U fokusu ulagača su i valute nekoliko zemalja u razvoju, kao što su argentinski peso i turska lira, zbog bojazni ulagača da bi se loši gospodarski trendovi u Argentini i Turskoj mogli pretočiti u financijsku i gospodarsku krizu.

Argentinski predsjednik Mauricio Macri najavio je u ponedjeljak oštre mjere štednje i uvođenje novih poreza na izvoz kako bi uravnotežio proračun, dobio hitnu pomoć od međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i zaustavio pad domaće valute. Argentinski peso izgubio je od početka godine gotovo polovicu svoje vrijednosti, premda je tamošnja središnja banka povećala kamate na 60 posto.

Turska središnja banka najavila je, pak, u ponedjeljak mjere za suzbijanje 'znatnih rizika' po stabilnost cijena, što se smatra najavom povećanja kamata kako bi se zauzdala inflacija. Od početka godine tečaj turske lire prema dolaru potonuo je oko 40 posto.

A na tržištima nafte cijene polagano rastu. Jutros je na američkom tržištu barel poskupio 0,3 posto, na 70,05 dolara. Na londonskom se tržištu, pak, cijena barela kreće oko 78,05 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 77,35 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:49