rekordna razina

Od visine javnog duga ipak je važnije ne povući fiskalne poticaje prerano

Vlade bi trebale zadržati poticaje ekonomiji barem tijekom 2021. godine kako bi se ograničila dugotrajna šteta
 Olivier Douliery/AFP

Globalni javni dug doživio je "nezabilježen skok" tijekom ove godine i dosegao povijesno rekordnu razinu, premašivši 100 posto BDP-a, a u idućih pet godina trebao bi se stabilizirati na nešto nižoj razini. No, od prevelike zaduženosti, ocjenjuje MMF, za ekonomiju je u ovom trenutku važnije da se fiskalni poticaji ne povuku prerano. Stoga smatra da bi vlade trebale zadržati poticaje barem tijekom 2021. godine, navodi MMF u najnovijem Fiskalnom monitoru. Istodobno, svim zemljama preporučuje da osmisle fiskalnu strategiju za srednji i dugi rok.

- Morat će dati prioritet najranjivijima, eliminirati nepotrebnu potrošnju i pronaći pravi balans između podrške ekonomiji i suočavanja s rastućim rizicima kao što je trošak financiranja - poručili su iz MMF-a. Broj onih koji će biti pogođeni ekstremnim siromaštvom, bez obzira na socijalne pomoći tijekom pandemije, ove će godine porasti za 80 do 90 milijuna.

Ako se javne investicija povećaju za jedan posto BDP-a, stvara se potencijal za rast BDP-a od 2,7 posto, privatnih investicija za 10 posto, a na kraju i otvaranje 20 do 33 milijuna novih poslova. Iako je zadržavanje stimulansa poželjno, oni će ipak ovisiti o fiskalnom kapacitetu i razvijenosti zemalja. U SAD-u, primjerice, proračunski deficit će u idućoj godini iznositi 6,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 14,4 posto, unatoč tome što će javni dug zemlje dosegnuti 131,1 posto BDP-a. Kina će, pak, zadržati deficit na gotovo 12 posto BDP-a, ali i javni dug te zemlje je upola manji. Kada je o Hrvatskoj riječ, MMF očekuje da će proračunski deficit dogodine iznositi 4,1 posto, nakon ovogodišnjih 8,1 posto. Sličnu razinu deficita imat će i ostale usporedive zemlje, poput Mađarske (3,9 posto) i Poljske (4,3 posto). Međutim, fiskalna pozicija Hrvatske ipak je teža nego što je u većini novih članica EU, što nameće i veću potrebu za balansom u potrošnji. U ovoj hrvatski javni dug doseći će 87,7 posto BDP-a, što je 14,5 postotnih poena više nego lani.

Već krajem lipnja, pokazuje nacionalna statistika, javni dug je iznosio 326,6 milijardi kuna ili 85,3 posto BDP-a, što je za 36,7 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. U narednim godinama zaduženost bi se trebala postupno smanjivati, pa bi 2025. godine, procjenjuje MMF, hrvatski javni dug trebao pasti na 76 posto BDP-a, što znači da će i dalje biti veći nego prije pandemije: lani je iznosio 73,2 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 19:27