Objavljeni su najnoviji podaci u prosječnoj plaći u Hrvatskoj: Dramatično je koliko ljudi zarađuje manje od toga

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u rujnu ove godine iznosila je 1156 eura i narasla je razmjerno visokih 14,2 posto u odnosu na lanjski rujan, što znači da je protekle godine, prema službenim podacima, prosječna plaća rasla dvostruko brže od inflacije, koja je pak u istom periodu iznosila 6,7 posto. No, dvije trećine svih radnika u zemlji radi za mjesečnu plaću manju od državnog prosjeka.

Pokazali su to podaci o kretanju plaća koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku.

Veliki rasponi

Prosječna plaća u rujnu je bila za nekoliko eura niža nego u kolovozu, što je uobičajeni (sitni) pad prosječne plaće koji se redovito događa nakon završetka turističke sezone. Gledano po skupinama zaposlenika, plaća se smanjila onim zaposlenicima koji se nalaze u donjoj polovici po visini zarada i koji čine većinu kojoj plaća ovisi o sezoni. Onima s višim plaćama zarada je ostala ista kao i u kolovozu.

Zaposlenici koji se nalaze u 25 posto onih s najnižim plaćama u rujnu su zarađivali 755 eura ili manje od toga, narednih 25 posto imalo je plaću od 755 do 998 eura, sljedeća četvrtina zaradila je između 998 i 1337 eura, a za posljednjih 25 posto zaposlenika s najvišim plaćama DZS ne objavljuje koliki im je bio raspon plaća, odnosno ne objavljuje koliko je iznosila najviša plaća u tom razredu.

Medijalna plaća - ona plaća od koje točno polovina radnika zarađuje više, a polovina manje - iznosila je u rujnu, dakle, 998 eura i riječ je o daleko realnijem pokazatelju od prosječne plaće koja daje privid da većina zaposlenika zarađuje više nego što doista zarađuje.

Dodaci na plaću

Podijelimo li sve zaposlenike u 10 decila, odnosno jednakih skupina od kojih svaka obuhvaća po 10 posto zaposlenika te oni u 1. decilu imaju najniže, a oni u 10. decilu najviše plaće, jasno je vidljivo da više od 60 posto zaposlenika u Hrvatskoj ne uspije zaraditi prosječnu plaću od 1156 eura. Naime, najviša plaća koja zatvara 6. decil, odnosno prvih 60 posto zaposlenika, iznosi 1113 eura ili 43 eura manje od prosječne plaće.

Dvadeset posto najbolje plaćenih zaposlenika zarađuje više od 1765 eura neto. Koliko pak iznose najviše plaće u posljednjem decilu - DZS ne objavljuje.

Dobar dio zaposlenika u rujnu je primio i dodatan novac od poslodavca na ime neoporezivih primitaka, odnosno gotovinu ili plaćene usluge na koje poslodavac ne mora platiti porez - primjerice, naknadu za topli obrok, prijevoz, prigodnu nagradu, dodatno zdravstveno osiguranje i slično.

Prema DZS-u, prosječno je u rujnu isplaćeno 105 eura takvih dodataka na plaće zaposlenika. Najviše iznose primili su zaposleni u kategoriji prijevoza i skladištenja - prosječno 160 eura, a najmanje u financijskim djelatnostima i osiguranju, kojima je prosječno isplaćeno 58 eura mjesečno.

Žene su u Hrvatskoj i u rujnu bile bitno obrazovanije od muškaraca i bitno manje plaćene. Prema službenim podacima, zarađivale su 69 eura mjesečno manje od muškaraca. Žene su imale prosječnu plaću od 1119 eura, a muškarci 1188. Dobra je vijest da je plaća žena u proteklih godinu dana ipak brže rasla nego prosječna plaća muškaraca: ženama je u odnosu na lanjski rujan narasla za 15 posto, a muškarcima za 13,7 posto.

Porazno je da je razlika između muškaraca i žena - u korist muškaraca, naravno - bila najveća u zdravstvu i socijalnoj skrbi, djelatnostima u kojima žene čine nadmoćnu većinu. U tim djelatnostima muškarci su zarađivali čak 356 eura mjesečno više od žena: prosječna plaća muškaraca iznosila je 1711 eura, a žena 1355 eura.