U trenutku kada su burzovne cijene i nafte i plina u Europi otišle iznad 100 eura za barel (nafta) i megavatsat, Svjetska banka izašla je s prognozom da se u idućoj godini može očekivati tek blagi globalni pad cijena spomenutih energenata za kombiniranih 12 posto.
- Očekuje se da će povećanje opskrbe sirovom naftom ublažiti napetosti na tržištu i dovesti do pada cijena na prosječnih 79 dolara po barelu sljedeće godine - navodi se u objavljenom izvješću Svjetske banke ‘Izgledi za tržišta roba‘. Kada su u pitanju cijene plina u Europi isti izvor prognozira pad cijena od osam posto iznoseći računicu u britanskim termalnim jedinicama. Prema potonjem izračunu, ovogodišnji rast cijena plina od 58 posto na razinu od prosječnih 19 dolara za milijun britanskih termalnih jedinica u idućoj godini biti će pod utjecajem rasta proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG) u državama proizvođačima izvan Bliskog istoka s posljedicom pada cijene na 17,5 dolara.
Dugoročni rast
Kada se računica Svjetske banke u britanskim termalnim jedinicama usporedi, primjerice, s podacima najveće europske burze plina TTF u Nizozemskoj, dolazi se do podatka da je u trgovanju od siječnja do rujna ove godine postignuta prosječna cijena od 56 eura za megavatsat uz međugodišnji rast prosječne cijene od 47 posto. Budući da se trenutačno u trgovanju na TTF-u postižu cijene 100 eura za megavatsat i iznad toga, prosječna godišnja cijena trgovanja na tom tržištu do kraja godine će dodatno porasti na 60 eura ili iznad te cijene. Što znači da bi u idućoj godini, prema prognozi Svjetske banke, prosječna burzovna cijena plina na najvećoj europskoj burzi mogla biti oko 55 eura za megavatsat.
Europa odobrila prvi novac za mali modularni nuklearni reaktor, Hrvatska ih planira pet
- Činjenica da će cijene plina ostati visoke dulje razdoblje (u usporedbi s cijenama nafte) odražava izglede proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji određuje granične cijene prirodnog plina u mnogim europskim i azijskim gospodarstvima. Proizvodnja LNG-a koncentriranija je u gospodarstvima koja su snažnije pogođena sukobom nego što je to slučaj s proizvodnjom nafte, a očekuje se da će proizvodnja prirodnog plina na Bliskom istoku 2027. godine i dalje biti ispod razine iz 2025., ponajviše zbog oštećenja postrojenja za ukapljivanje plina u Kataru - napominje Svjetska banka.
Pad ponude nafte
Analizirajući moguće utjecaje na burzovne cijene nafte u idućoj godini Svjetska banka polazi od podatka da će globalna ponuda nafte ove godine pasti za 5,5 milijuna barela dnevno ili za 5,2 posto, što je, napominju, najveći pad u više od četiri desetljeća, ne računajući globalnu recesiju iz 2020.. U analizi se dodaje kako će očekivani skromni porast proizvodnje nafte u razvijenim gospodarstvima, poput Kanade i SAD, kao i u Latinskoj Americi i na Karibima, nadoknaditi tek mali dio vrlo velikih gubitaka u proizvodnji na Bliskom istoku.
- Pretpostavlja se da će operativne prilagodbe, koje su posljednjih mjeseci omogućile povećanje izvoza sirove nafte iz regije Zaljeva, ostati na snazi i iduće godine, čime će se omogućiti postupni daljnji rast isporuka. Oporavak globalne proizvodnje naftnih derivata vjerojatno će kasniti - prognoziraju autori globalnih ‘Izgledi za tržišta roba‘. Očekuju da će se prerada u rafinerijama vratiti na razine zabilježene prije sukoba sredinom 2027., kako, procjenjuju, budu napredovali popravci rafinerija i izvoznih postrojenja na Bliskom istoku i u Rusiji, uz istovremeno širenje kapaciteta za preradu u drugim dijelovima svijeta.
- Pod pretpostavkom da neće doći do dodatnih trajnih oštećenja naftne infrastrukture, predviđa se da će globalna proizvodnja nafte 2027. godine iznositi oko 106 milijuna barela dnevno, što će u drugom tromjesečju dovesti do značajnog viška na tržištu - zaključuje se u izvješću koje obuhvaća i procjene globalnih kretanja cijene hrane i napitaka.
Otežana proizvodnja
Za prehrambene proizvode Svjetska banka u idućoj godini predviđa globalni rast cijena od sedam posto. Istovjetni rast u ovoj godini iznositi će deset posto.
- U rastu će prednjačiti cijene žitarica s rastom cijena od devet posto. To je uglavnom posljedica otežanih uvjeta za proizvodnju riže u Aziji i pšenice na globalnoj razini, što je općenito povezano s pogoršanjem uvjeta za uzgoj, u nekim slučajevima i zbog fenomena El Niño. Predviđa se da će cijene ulja i sačmi porasti za osam posto, prvenstveno zbog proizvoda dobivenih od soje, uslijed snažne potražnje za stočnom hranom i biogorivima, kao i zbog ograničenja u proizvodnji palminog ulja uzrokovanih fenomenom El Niño - najavljuje Svjetska banka.
Šušnjar u Seoulu o mogućnostima ulaganju u Hrvatsku: U fokusu plin, struja, vodik i industrija
Izuzetak od rasta cijena roba u idućoj godini, prema podacima u ‘Izgledima za tržišta roba‘, su napici, odnosno kava i proizvodi od kakaovca. Već u ovoj godini Svjetska banka očekuje pad cijena napitaka za 24 posto budući da se, ističu, proizvodnja kakaovca i kave oporavlja od prethodnih padova uzrokovanih bolestima i nepovoljnim vremenskim uvjetima.
- Predviđa se da će se prosječne cijene napitaka nakon oporavka proizvodnje uglavnom stabilizirati jer će pad cijena kave djelomično kompenzirati rast cijena kakaovca. Sveukupno, indeks cijena poljoprivrednih sirovina kao složeni pokazatelj za hranu, napitke i sirovine ove bi godine trebao blago porasti, a u 2027. zabilježiti rast od pet posto - najavljuje Svjetska banka.
Gnojivo i rijetki minerali
Autori ‘Izgleda za tržišta roba‘ očekuju u ovoj godini, kako navode, solidne ukupne prinose ključnih poljoprivrednih kultura što će pomoći ograničavanju rasta cijena. Ukazuje i na prosječan rast cijene gnojiva u 2026. od 14 posto, što je, pojašnjava se u izvješću, uglavnom posljedica naglog rasta cijena ureje ranije tijekom godine.
Izračun Svjetske banke za ovu godinu je rast cijena hrane, nafte, plina, metala i drugih ključnih sirovina za industriju poput rijetkih minerala od 23 posto. Cijene rijetkih minerala skočile su u prvih devet mjeseci ove godine 31 posto.
- Od travnja su cijene aluminija, bakra i kositra dosegnule rekordne razine. Proizvodnja u rudnicima bakra bila je nešto manja od očekivane, dok su cijene aluminija u svibnju dosegnule nove vrhunce uslijed pada ponude s Bliskog istoka, uzrokovanog sukobima - napominje Svjetska banka, dodajući da postoje strukturni uvjeti za dugotrajnije razdoblje povišenih cijena osnovnih metala, s obzirom na to da se globalna ulaganja usmjeravaju prema sektorima koji intenzivnije koriste osnovne metale, dok rast ponude ostaje razmjerno ograničen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....