Iako je Uprava Nuklearne elektrane Krško (NEK) u srijedu otpočela s pripremama za prestanak rada elektrane zbog niskog vodostaja i zagrijanosti Save iz koje crpi vodu za hlađenje reaktora, danas joj je slovenska vlada naredila da radi barem minimalnim kapacitetom uz poštivanje sigurnosnih standarda.
"Kako bi se osigurali nesmetan rad elektroenergetskog sustava i neprekidna opskrba električnom energijom tijekom toplinskog vala i niskog vodostaja, vlada Republike Slovenije nalaže nuklearnoj elektrani Krško da radi barem minimalnom snagom koja, s obzirom na temperaturu i protok rijeke Save, još uvijek omogućava siguran i pouzdan rad elektrane", navodi se u odluci vlade kojoj je na čelu Janez Janša (SDS), donesenoj na telefonskoj sjednici.
Janšin kabinet je proglasio nižu razinu rizika u opskrbi energijom. Vladin nalog koji je izdan NEK-u izazvao je dosta dvojbi u slovenskoj javnosti jer, primjerice, nije jasno znači li spomenuta odluka da nuklearka mora nastaviti s radom i u uvjetima daljnjeg zagrijavanja i pada vodostaja te postoje li u tom smislu neka ograničenja ili je minimalni rad elektrane imperativ bez obzira na sve.
Previsok napon
Prema informacijama koje je RTV Slovenija dobila u tamošnjem operatoru prijenosnog elektroenergetskog sustava ELES-u, nalog NEK-u ipak se odnosi na razdoblje do 12. kolovoza dokad bi nuklearka morala raditi, ali ne zna se što će biti nakon toga.
- ELES-ove analize pokazale su da ne postoji osiguranje odgovarajućeg napona u 400-kilovoltnoj mreži u slučaju gašenja nuklearne elektrane jer bi naponi bili previsoki. Stoga vlada proglašava nižu razinu rizika u opskrbi energijom od 6. do 12. kolovoza 2026. i nalaže nuklearnoj elektrani Krško da radi barem u minimalnom opsegu, uz poštivanje svih sigurnosnih standarda za rad elektrane - doznala je RTV Slovenija.
U noći sa srijede na četvrtak, podsjetimo, nuklearka u Krškom je zbog poremećaja u vodotoku Save smanjila snagu reaktora na 80 posto kapaciteta. Početkom ovog tjedna je predsjednik Uprave NEK-a Gorazd Pfeifer izjavio da će "elektrana, s obzirom na trenutačni trend zagrijavanja Save, do kraja tjedna prestati s radom". Prema podacima portala Nas-stik.si, nuklearka od četvrtka radi s 520 megavata snage, što je, gledajući njezin instalirani kapacitet od 731 megavata i uz napomenu da 35 megavata elektrana koristi za vlastite potrebe, ipak manje od deklariranih 80 posto snage.
Budući da i slovenska vlada upozorava na značaj NEK-a u održavanju stabilnosti elektroenergetske mreže Slovenije, očito se u pozadini odgode gašenja nuklearke nalaze mogući problemi u tamošnjoj mreži, a ne potencijalni nedostatak električne energije. Iz NEK-a, podsjetimo, Slovenija podmiruje između 20 i 30 posto potreba za strujom, ovisno o uvjetima proizvodnje u Krškom i doprinosu ostalih elektrana raspoloživoj energiji.
Rast potrošnje
Čim su krenule najave da bi nuklearka mogla smanjiti proizvodnju i(li) prestati s radom, slovensko Ministarstvo infrastrukture i energetike i ELES najavili su da manjak iz Krškog Slovenija bez problema nadoknađuje uvozom električne energije. Doduše, u tamošnjoj javnosti mogle su se čuti ocjene kako proizvodnja struje nije smanjena samo u NEK-u, nego i u još nekim važnim elektranama zbog remonta, što bi iziskivalo dodatni uvoz.
Zahtjev Janšina kabineta prema NEK-u itekako se tiče HEP-a, koji je 50-postotni suvlasnik nuklearke, i hrvatske energetike u cjelini. Pokušali smo u Ministarstvu gospodarstva i HEP-u dobiti komentar na nalog slovenske vlade koji je upućen Upravi NEK-a. Iz Ministarstva gospodarstva su nas uputili na HEP.
- HEP kontinuirano prati stanje u domaćem i regionalnom elektroenergetskom sustavu te upravlja proizvodnim portfeljem i nabavom električne energije kako bi u svim okolnostima osigurao pouzdanu, sigurnu i stabilnu opskrbu svojih kupaca. Trenutno smanjenje rada NE Krško neće utjecati na sigurnost opskrbe hrvatskih kupaca. Manjak proizvodnje NE Krško HEP će nadoknaditi proizvodnjom iz ostalih raspoloživih vlastitih proizvodnih izvora te nabavom preostalih količina električne energije na veleprodajnom tržištu - poručeno nam je iz HEP-a.
I u Hrvatskoj je povećani uvoz električne energije jedna od opcija za slučaj da dotok električne energije iz nuklearke u Krškom u potpunosti zastane. U našem opskrbnom energetskom miksu NEK sudjeluje s oko 16 posto u normalnim okolnostima. Trenutačno se, međutim, opskrba strujom odvija u uvjetima toplinskog vala i znatno povećane potrošnje. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) je dodatno pomaknuo procjenu najveće satne potrošnje električne energije na 3248 megavatsati na sat, što je, primjerice, osam posto veća planirana potrošnja od HOPS-ove procjene za Dan domovinske zahvalnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....