Nuklearna energija

Novi blok u Krškom: Najava slovenskog premijera izaziva polemike u regiji, ali i kod nas

NE Krško ima dozvolu rada do 2043., a slovenski premijer tvrdi da će “zbog nastalih promjena na području energije Slovenija uskoro morati odlučiti smjer razvoja na tom području”
NE Krško
 Damir Krajač / CROPIX

Gradnja nuklearne centrale u Hrvatskoj ne postoji u prvoj verziji Strategije energetskog razvoja, a kako sada stvari stoje, ni najava slovenskog premijera Marjana Šareca o tome da Slovenija treba poduzeti sve napore u smjeru gradnje drugog bloka nuklearke Krško, neće znatno promijeniti stajalište ove Vlade.

Najava slovenskog premijera izazvala je negativne reakcije u Austriji i Italiji i opet pokrenula javne polemike o “nuklearnoj energiji” u Sloveniji, a ni stručni krugovi u Hrvatskoj nisu bez mišljenja kad je ta tema u pitanju. Nuklearka Krško nominalne snage 696 megavata, koju je gradio američki Westinghouse, počela je raditi 1981., u zajedničkom je vlasništvu Slovenije i Hrvatske, a za Hrvatsku “dostavlja” oko 16 posto njezine godišnje potrošnje.

Dozvola do 2043.

NE Krško ima dozvolu rada do 2043., a slovenski premijer tvrdi da će “zbog nastalih promjena na području energije Slovenija uskoro morati odlučiti smjer razvoja na tom području”.

- Potrebna nam je ozbiljna energetska politika s jasno postavljenim ciljevima. Više napora moramo usmjeriti kako bismo postigli energetsku neovisnost, kad ne želimo struju iz termocentrala ili drugih energetskih izvora - kazao je Šarec, aludirajući na ciljeve smanjivanja klimatskih promjena i direktive EU na području energetike.

Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva (HND), tim nam je povodom rekao da je HND slao nekoliko primjedbi na nacrt energetske strategije, ali da glavni zahtjev, taj da se u jednom od scenarija spomene gradnja nuklearne centrale, nije prošao.

- Trenutačno je situacija u Europi takva da različite zemlje polazeći od istih pretpostavki donose različite odluke kad je nuklearna energija u pitanju. Države poput Njemačke, ali kako vidimo i Hrvatske, smatraju da treba odustati od gradnje nuklearnih centrala, a države poput Mađarske, Slovenije, Češke, Finske i Francuske odličju se na forsiranje nuklearne energije. Naravno, mi u HND-u smatramo da je cijena električne energije koja se dobiva iz nuklearnih centrala, pa i novih nuklearnih centrala, sasvim konkurentna cijenama energije koja se dobiva iz “fosilnih” elektrana ili iz obnovljivih izvora energije. Kad se, naime, uzme, ukupan troškovnik, u kojem su ukalkulirane subvencije i dulje razdoblje proizvodnje, nuklearna energija je sasvim konkurentna, pogotovo kad se u igru uključe i CO2 plinovi, jer je nuklearna energija niskougljična - kazao nam je Bašić.

Negativni stav

Prema njegovim riječima, jedan od većih problema u Hrvatskoj jest negativno stajalište javnosti o gradnji bilo kojeg pogona za proizvodnju električne energije, od hidroelektrana preko plinskih do nuklearnih elektrana.

- Mi imamo problem mentalnog sklopa koji želi živjeti od rentijerstva bez proizvodnje bilo čega i dok se to ne promijeni, teško ćemo se razvijati dalje - rekao nam je Bašić.

Jedan od pobornika sudjelovanja Hrvatske u mogućoj gradnji novog bloka NE Krško je i Duško Čorak, vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Inetec, Instituta za nuklearnu energiju, koja razvija najzahtjevnije tehnologije za ispitivanje nuklearnih elektrana.

Dvije elektrane

“Samo da podsjetim - prvi sporazum između Hrvatske i Slovenije iz 80-ih godina 20. stoljeća podrazumijevao je gradnju dvije nuklearne elektrane, tako da je formalno još na stolu mogućnost da se gradi elektrana u Hrvatskoj uz 50 posto sudjelovanja Slovenije. Iskustvo pokazuje da je NE Krško najstabilniji dio hrvatskog energetskog sustava i nema nikakve dileme da bi Hrvatska trebala sudjelovati u gradnji novog bloka ako se Slovenija odluči za to, ali i da bi Hrvatska trebala razmišljati i o samostalnoj gradnji nuklearne centrale. Znamo svi da je javnost protiv gradnje energetskih postrojenja, ali nije moguće održavati energetski sustav samo na obnovljivim izvorima energije. Zbog toga bi Hrvatska trebala ozbiljno razmotriti “nuklearnu opciju”, rekao nam je Čorak.

Žestoki protivnik te opcije je Slavko Krajcar, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, koji ističe da je cijena električne energije iz novih nuklearnih centrala preskupa u odnosu na konkurenciju.

- Kad je riječ o najavi slovenskog ministra, mogu kazati da je takav događaj moguć, ali je vjerojatnost jednaka nuli, i to zbog cijene električne energije te faktora rizika i sigurnosti koji dodatno sve poskupljuju. Naravno, politika može donijeti i odluku koja se protivi matematici i pitanjima sigurnosti, ali nuklearna opcija nije isplativa u odnosu na druge energetske tehnologije. Zbog toga mislim da Hrvatska ne bi trebala uopće razmišljati u tom pravcu - rekao nam je profesor Slavko Krajcar.

Milan Puharić, vlasnik konzultantske tvrtke Enedis, drži, pak, da Hrvatska ne treba zatvoriti vrata gradnji nuklearne centrale, ali navodi da se postavlja pitanje što napraviti dotad.

- Hrvatska uvozi 41 posto električne energije, podaci su za 2018., što je iznimno velik postotak, i zbog toga bi morali razmišljati o tome da, na primjer, domaću proizvodnju pojačamo plinskim centralama jer je odnos cijene plina i cijene električne energije u ovom dijelu Europe trenutačno jako dobar za takve projekte. Ne možemo temeljiti energetski sustav samo na obnovljivim izvorima energije i zbog toga uz mogući scenarij nuklearne centrale, trebamo razmišljati o drugim mogućnostima - rekao nam je Puharić, dodajući da za gradnju nove nuklearne centrale treba 10 godina.

Snagom od 696 MW opskrbljuje 40% energije u Sloveniji

● Prva istraživanja na Krškome polju obavila je radna skupina Poslovne udruge energetike Slovenije u razdoblju od 1964. do 1969.

● Investitori nuklearne elektrane bile su Savske elektrane Ljubljana i Elektroprivreda Zagreb, koje su s investicijskom skupinom obavile pripremne radove, raspisale natječaj i odabrale najpovoljnijega ponuđača.

● U kolovozu 1974. investitori su sklopili ugovor o nabavi opreme i gradnji nuklearne elektrane snage 632 MW s američkim poduzećem Westinghouse Electric Corporation, projektant je bilo poduzeće Gilbert Associates Inc., izvođači radova bila su domaća poduzeća Gradis i Hidroelektra, a montažu su obavili Hidromontaža i Đuro Đaković.

● Prvoga prosinca 1974. položen je kamen temeljac Nuklearne elektrane Krško. U siječnju 1984. NEK je dobilo dozvolu za redovit rad.

● NEK je opremljena Westinghouseovim lakovodnim tlačnim reaktorom toplinske snage od 2000 MW. Njezina je snaga na pragu 696 MW. Elektrana je priključena na 400-kilovoltnu mrežu za napajanje potrošača u Sloveniji i Hrvatskoj.

● Godišnje proizvede više od pet milijardi kWh električne energije, što je 40 posto ukupno proizvedene električne energije u Sloveniji.

● Tijekom remonta elektrane dio istrošenoga goriva nadomješta se svježim, preventivno se pregledava oprema i zamjenjuju dijelovi, provjerava materijal, obavlja kontrolna testiranja te korektivne mjere s obzirom na zatečeno stanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:35