U nastavku donosimo:
- zašto izdašniji izdaci za plaće u javnom sektoru postaju nova točka prijepora između poslodavaca i sindikata, uz poruke sindikalista poput Matije Kroflina iz NSZVO
- što o širenju zaposlenosti u obrazovanju kaže istraživač Teo Matković i kako to utječe na strukturu nastavnog i nenastavnog osoblja
- koje promjene u školama donose mjere poput besplatne prehrane i novih uloga za sigurnost i psihološku podršku, te što to znači za radna mjesta
- na koje paradokse sustava upozoravaju MMF i druge institucije te gdje nastaje manjak nastavnika unatoč rekordnoj zaposlenosti
- iskustva i stavovi iz međunarodnog konteksta: što pokazuju reakcije mladih i zašto se otvara pitanje pritiska na rezultate i buduću svrhu škole
Izdaci za plaće zaposlenih u javnom sektoru nastavljaju se povećavati i dogodine: Vlada predviđa da će njihov udio u BDP-u porasti s ovogodišnjih 13,4 na 13,6 posto. Time će poslodavci, koji često ističu da Hrvatska po tom kriteriju zauzima drugo mjesto u EU, iza Danske, dobiti novi argument za kritike. Istodobno, za sindikate, osobito one iz sektora obrazovanja, borba za veće plaće tek počinje.
Nakon još jednog neuspješnog kruga pregovora s Vladom o povećanju osnovice, Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja poručio je da nemaju namjeru spustiti svoj zahtjev ispod 7,7 posto. Vlada je ponudila povećanje od tri posto u 2027. i dodatna tri posto u 2028. godini. "Time samo čuvamo realnu vrijednost naše osnovice, i to je neki nulti cilj od kojeg ne...
