intervju

‘Nije jasno zašto država i dalje ne rješava problem turističkog zemljišta, iako je donijela zakon‘

Naročito se trebamo pripremiti u smještajnim objektima i graničnim prijelazima, a iz iskustava ove godine ne smijemo ponoviti greške koje su nas skupo koštale, kaže direktor Hrvatske udruge turizma
Veljko Ostojić
 Goran Sebelic/Cropix

Posljednjih nekoliko tjedana iznimno su iscrpljujući za turistički sektor koji kraj 2020. dočekuje s nesigurnošću zbog još nejasnih mjera pomoći u 2021. godini, ali i zbog brojnih drugih neriješenih pitanja važnih za sudbinu sektora od kojeg živi cijela država. O tome smo razgovarali s direktorom Hrvatske udruge turizma Veljkom Ostojićem.

Kakve financijske rezultate očekujete u ovoj godini, hoće li pratiti fizičke pokazatelje?

- Ova sezona je bila ekstremna, svi su doživjeli veliki pad prometa, zaustavljene su sve veće investicije, reprogramirali su se krediti i na razne načine spašavale kompanije, svakodnevno su se donosile teške odluke u uvjetima velike neizvjesnosti, no pozitivno je sigurno to da smo pokazali da i u takvim uvjetima kao sektor možemo ostvariti dobar rezultat u usporedbi s konkurencijom u okruženju. To pokazuje otpornost turizma i značajno znanje i kapacitete koje imamo u sektoru. Ostvareni financijski pokazatelji turističkih kompanija su niži od fizičkih pokazatelja pa je u prosjeku ostvarena oko trećina prihoda u odnosu na 2019. godinu te velika većina tvrtki bilježi gubitak u poslovanju. To predstavlja veliki udarac sektoru koji se nalazi u značajnom investicijskom ciklusu koji je nužan da ostanemo konkurentni na inače jako konkurentnom mediteranskom tržištu.

Poduzetnici su općenito nezadovoljni vrstama potpore koje su dobili od države, a sad, evo, do sredine prosinca još nema informacije niti koliko će mjere iznositi u 2021. godini. Općenito, jeste li od države očekivali više razumijevanja za poslodavce pogođene pandemijom?

- Moram još jednom istaknuti da smo mi ove godine izuzetno zadovoljni donesenim mjerama, ali i suradnjom s Vladom, svim relevantnim institucijama, sustavom stožera civilne zaštite i posebno potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem. S obzirom kakvu situaciju smo imali na proljeće, uvijek se toga dobro prisjetiti, tada bi svi potpisali za rezultat koji je ostvaren na kraju sezone i treba se priznati da značajan doprinos u svemu ima i Vlada.

Ove godine svi smo se našli u izvanrednim okolnostima u kojima nije lako donositi odluke, no ono što je ključno je da su donesene odluke i mjere omogućile zadržavanje zaposlenih i spašavanje velikog broja kompanija. Ono što je važno u planiranju operativnog poslovanja je imati što manje nepoznanica u narednom razdoblju, zbog toga je važno donositi, odnosno produžavati mjere što prije. Nije lako biti suočen u ovo predblagdansko vrijeme s pitanjima tisuća zaposlenih hoće li imati radno mjesto sljedeće godine ili ne, o tome svi zajedno trebamo voditi računa. Nadamo se da će se vrlo brzo donijeti i objaviti uvjeti za produljenje mjera za potporu zapošljavanju pa ćemo i tu imati jasnu situaciju. Vjerujemo da će nastavak mjera biti na tragu onih iz zadnjeg kvartala ove godine s neznatnim promjenama kriterija korištenja o čemu smo dali prijedloge nadležnim institucijama. Vrlo je važno da država napravi još taj korak jer bi toliki napor i financijska sredstva koji su do sada uloženi u očuvanje radnih mjesta kroz cijelu ovu godinu bili bačeni u vjetar u slučaju neproduljivanja tih mjera do proljeća sljedeće godine.

Tražili ste da vam se uz mjere za očuvanja radnih mjesta omogući i poslovno uvjetovani otkaz. Znači li to da trebamo očekivati otpuštanja od strane hotelijera?

- Svi socijalni partneri su napravili maksimalni napor kako bi zaštitili upravo radna mjesta. I svi smo se složili da je čuvanje ljudskog kapitala i znanja koje imamo u sektoru prioritet i čvrst temelj za oporavak koji očekujemo sljedećih godina. Nema govora o nikakvom masovnom otpuštanju jer bi to značilo da je sav taj trud bio uzaludan. Uostalom da je netko želio otpustiti radnike učinio bi to puno ranije. Ono što smo mi predložili kod definiranja produženja mjera je da ipak dozvole pojedinačne situacije poslovno uvjetovanog raskida ugovora o radu. Kad imate veći broj zaposlenih, imate mnogo raznih životnih situacija te smatramo da postoji način da se Vladina mjera prilagodi a da ne odstupi od postavljenog cilja i željenog ishoda.

Što trebamo očekivati od sezone 2021.? Na koliki promet računate, neovisno o cjepivu?

- Prema onom što znamo danas, realno možemo očekivati bolju sezonu od ovogodišnje, no i dalje ispod rezultata iz 2019. godine. Još je puno nepoznanica i koliko će biti brz oporavak ovisi o nizu faktora. Skori početak cijepljenja je sigurno važan element ubrzanja vraćanja turističkih putovanja, no treba vidjeti kako će se cijepljenje organizirati u našim glavnim emitivnim zemljama i kod nas, koja će biti procijepljenost do proljeća odnosno ljeta i hoće li se pojavljivati neke poteškoće u tom procesu. To je posebno važno za povratak avio prijevoza koji je jako važan za naše južne destinacije. Mi moramo pripremiti već sada na razini zemlje nekoliko scenarija i na dnevnoj osnovi pratiti razvoj situacije. Naročito se trebamo pripremiti u smještajnim objektima i graničnim prijelazima, a iz iskustava ove godine ne smijemo ponoviti greške koje su nas skupo koštale. Što se tiče glavne sezone, vidjeli smo da s dolaskom toplog vremena imamo mnogo manje ozbiljnu situaciju, pa ako se to ponovi i sljedeće godine, možemo očekivati veći interes turista, posebno auto turista s naših tradicionalnih tržišta.

Kako ste zadovoljni resornom ministricom? Je li ona dovoljno napravila za sektor? Dojam je da je u vrijeme donošenja zabrane rada nije bilo nigdje…

- Izuzetno cijenimo ministričino inzistiranje na dijalogu sa sektorom i uvažavanju naših argumenata, te fokusu na određivanju strateških odrednica razvoja sektora što će biti ključno za kvalitetno pozicioniranje turizma u financiranju iz EU fondova. Imamo velika očekivanja sljedeće godine od svega započetog jer će o uspješnom povlačenju EU sredstava ovisiti i brzina oporavka turizma, pa onda i cijelog gospodarstva iz krize. To je velika odgovornost resornog ministarstva koju poštujemo i dajemo maksimalnu podršku.

Raspisan je natječaj za Strategiju turizma, no s obzirom na iskustva s prethodnom, je li taj dokument od nekog velikog značenja za sektor?

- Taj je dokument ključan za daljnji razvoj turizma, ali i za korištenje sredstava EU fondova. Hrvatski turizam s jedne strane ima ogroman razvojni potencijal i potencijal za kreiranje puno više dodane vrijednosti, a s druge strane imamo pojavljivanje overturizma i potpunog disbalansa smještajne strukture. Razvojem turizma moramo aktivnije upravljati i zato je takav strateški dokument iznimno važan. No, problem strateških dokumenata je uvijek njihova provedba pa očekujemo da će ovaj dokument pratiti i precizni provedbeni planovi, suglasnost svih ključnih dionika kao i kontinuirano i detaljno praćenje ishoda.

Što bi prema vama trebali biti glavni ciljevi nove Strategije?

- Ključni ciljevi bi trebali biti podizanje konkurentnosti i održivosti domaćeg turizma kroz formuliranje strateškog koncepta s planom budućih turističkih proizvoda, redefinicijom koncepata funkcioniranja vodećih turističkih destinacija, definiranjem modela unapređenje smještajne strukture, integriranjem projekata turističke i agroindustrije te reformiranjem marketinškog sustava zemlje. Primjerice, od ukupno preko 1,7 milijuna kreveta, imamo preko 1,1 milijun kreveta u obiteljskom i nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama. Istovremeno, imamo svega 175.000 kreveta u hotelima i gotovo potpuni izostanak greenfield investicija u veće turističke projekte. S obzirom na dodanu vrijednost koje hotelski kompleksi donose destinaciji, trebamo napraviti sve da smanjimo postojeće prepreke, odnosno dodatno potaknemo ulaganja u takve objekte. Dodatno, zahvaljujući fondovima EU koji se sada otvaraju, imamo mogućnost bitno poraditi na turističkoj infrastrukturi i novac će biti dostupan, ali preduvjet za korištenje je definirati cilj, ali i puteve do tog cilja.

Vlada je napokon donijela zakon kojim treba riješiti problem turističkog zemljišta, no nije u roku donijela uredbu i zapravo cijela priča i dalje stoji. Gdje je zapelo i bojite li se da će se sad godinama opet čekati na donošenje uredbe, kao što se čekalo i na zakon?

- Turističko zemljište je neriješen problem sektora već niz godina. Zakon koji je donesen ima potencijal konačno urediti i zatvoriti to otvoreno pitanje zbog kojeg su mnoge investicije bile na čekanju, no posao nije gotov. Uredba koja, između ostalog treba definirati ključan element odnosa zakupodavca i zakupoprimca – cijenu zemljišta – nije donesena. Također nije objavljen tekst Ugovora o zakupu zemljišta koji trebaju precizno definirati ugovorne odnose. Ima dosta nejasnoća oko izrade geodetskih elaborata… Ukratko, treba osigurati provedbu zakona, a tu stojimo ukopani, ne krivnjom sektora. Nama nije jasan konkretan razlog za to i očekujemo u što skorije vrijeme rješavanje navedenih pitanja jer bez toga ranije donošenje novog zakonskog okvira nema smisla. Svi znamo da su nam investicije nužne i da one mogu značajno doprinijeti povratku sektora, ovisnih i povezanih industrija, a i gospodarstva u cjelini, a brzo rješavanje pitanja „turističkog zemljišta“ do razine potpisivanja ugovora o zakupu značajan su preduvjet za novi, veliki investicijski ciklus u turizmu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:01