Nezaposlenost u EU, eurozoni i Hrvatskoj u rujnu na najnižoj razini od početka krize

Stopa nezaposlenosti u EU, eurozoni i Hrvatskoj spustila se u rujnu na najnižu razinu od proljeća 2020. godine i početka krize koju je izazvala pandemija covida 19, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Stopa nezaposlenosti u EU, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u rujnu je smanjena na 6,7 posto, s revidiranih 6,9 posto u kolovozu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U eurozoni je kliznula za 0,1 postotni bod, na 7,4 posto.

Time se na oba područja spustila na najnižu razinu od travnja 2020. godine kada su vlade počele uvoditi stroge mjere suzbijanja zaraze covidom 19.

Prema procjenama Eurostata, ukupno je u EU u rujnu bez posla bilo 14,324 milijuna građana, od čega 12,079 milijuna u eurozoni.

U odnosu na kolovoz njihov je broj u EU pao za 306 tisuća, te za 255 tisuća u eurozoni. U usporedbi s rujnom pandemijske 2020. godine broj nezaposlenih manji je za 2,054 milijuna u EU i za 1,919 milijuna u eurozoni.

Hrvatska uz bok Francuskoj i Latviji

Španjolska i Grčka i u rujnu su se izdvajale među zemljama EU-a dvoznamenkastim stopama nezaposlenosti, od 14,6 i 13,3 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom pala na 7,3 posto, sa 7,6 posto u kolovozu.

To je njezina najniža razina od početka širenja koronavirusne zaraze u ožujku prošle godine, kada je iznosila 6,5 posto. U pretpandemijskoj veljači iznosila je 5,9 posto.

Najbliža je Hrvatskoj Francuska sa stopom nezaposlenosti od 7,7 posto, te Latvija čija je stopa nezaposlenosti u rujnu iznosila 6,8 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj u rujnu prema Eurostatovim podacima bila 131 tisuća građana, pet tisuća manje nego u kolovozu. U odnosu na prošlogodišnji rujan njihov je broj smanjen za 25 tisuća.

Najnižu stopu nezaposlenosti u rujnu ponovno je imala Češka, od 2,6 posto, a slijede Nizozemska i Malta, s 3,1 i 3,2 posto. U skupini su i Poljska i Njemačka sa stopama nezaposlenosti od po 3,4 posto, te Cipar i Mađarska s 3,6 posto.

Smanjena nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u EU u rujnu se smanjila za 0,2 postotna boda u odnosu na mjesec ranije, na 15,9 posto.

U eurozoni pala je za 0,3 postotna boda, na 16 posto.

Usporedbe radi, u rujnu 2020. godine iznosila je 18 posto u EU, te 18,8 posto u eurozoni.

Bez posla je u EU u rujnu ove godine bilo 2,815 milijuna mladih, od čega 2,307 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s kolovozom, broj nezaposlenih mladih smanjio se u EU za 45 tisuća i za 38 tisuća u eurozoni.

U usporedbi pak s rujnom pandemijske 2020., pao je za 375 tisuća u Uniji, odnosno za 348 tisuća u zemljama koje koriste euro.

Stanje najlošije u Španjolskoj i Italiji

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih u rujnu imale Španjolska i Italija, od 30,6 i 29,8 posto.

Slijede Švedska s 25,1 posto, Grčka s 24,5 posto i Portugal, s 23,7 posto.

Najnižu stopu nezaposlenosti mladih ima Češka, sa stopom od 6,3 posto. Blizu su Njemačka i Cipar, sa stopama nezaposlenosti od 6,6 i 6,8 posto u toj dobnoj skupini.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U razdoblju od srpnja do rujna stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je prema Eurostatovim podacima 20,1 posto, uz 28 tisuća mladih bez posla, pokazuje izvješće Eurostata.

Time se broj nezaposlenih mladih smanjio za sedam tisuća u odnosu na prethodno tromjesečje, a veći je za osam tisuća nego u trećem lanjskom kvartalu, pokazuje izvješće Eurostata.

Eurostat nije raspolagao samo s podacima o nezaposlenosti mladih u Rumunjskoj.