PRIJESTOLNICA KAOSA

Nekad najbogatiji grad danas je slika i prilika propasti: Haraju ulične bande, promet kontroliraju - beskućnici!?

Situacija bezakonja u gradu ugrožava cijelu državu

Johannesburg

 Martin Harvey/Imagesource/Profimedia

Johannesburg, najbogatiji afrički grad "izgrađen na zlatu" danas se suočava s kaosom, kriminalom i korupcijom, a kao rezultat svega dogodio se kolaps osnovnih usluga diljem Južnoafričke Republike. Prekinuta željeznička mreža remeti trgovinu, loši sanitarni uvjeti izazvali su epidemiju kolere u gradu Pretoriji, a građani se počinju navikavati na nestanak struje ili tople vode.

Škole, bolnice, restorani i tvrtke oslanjaju se na rezervne generatore kako bi nastavili s radom. JAR danas izgleda kao država koja propada. Srž disfunkcionalnosti u Johannesburgu je kriza upravljanja. Otkako je Afrički nacionalni kongres, vladajuća nacionalna stranka u zemlji, 2016. godine izgubilo kontrolu nad gradom, uslijedile su nestabilne koalicije zbog kojih se u četiri godine izmijenilo šest gradonačelnika, piše Bloomberg.

Državno elektroprivredno poduzeće, koje je posljednjih godina postalo sinonim za južnoafričke probleme, ima flotu elektrana na ugljen koje su stare, loše održavane i loše dizajnirane. Isključivanja struje, lokalno poznata kao "loadshedding", zbog toga traju i do četiri i pol sata u kontinuitetu, pa građani svoje uređaje pune i koriste onda kada ima struje, jer se nikad ne zna kada slijedi sljedeće isključenje.

- Možda u ovom trenutku Južna Afrika još uvijek nije propala država, ali smo sigurno propala vlada - poručila je Tessa Dooms, direktorica politike u Rivonia Circleu, neprofitnoj organizaciji čiji je deklarirani cilj transformirati tu zemlju u "snažnu, održivu demokraciju."

- Zasad ne osjećamo posljedice propale države jer drugi sektori društva nastavljaju funkcionirati, ali i dalje osjećamo posljednice neuspjelih upravljanja - rekla je.

Rješenje postoji, ali je vrlo skupo. Prema bivšem gradonačelniku Mphou Phalatseu, koji je u siječnju maknut s dužnosti, Johannesburgu je potrebno 300 milijardi randa (16,3 milijarde dolara) za izgradnju nove infrastrukture što uključuje struju, vodu, kanalizaciju. Budući da se posljednjih godina grad suočava sa smanjenim prihodima, to se rješenje još uvijek čini vrlo daleko.

Od statusa najbogatijeg grada Afrike koji je zaslužio zbog zlatne groznice koja je počela u kasnom 19. stoljeću i nastavila se kroz eru apartheida, Johannesburg se pretvorio u grad u kojemu je polovica stanovništva nezaposlena i živi u siromaštvu. Na nacionalnoj razini je stopa nezaposlenosti 32,9 posto, a oko 18 milijuna ljudi (od ukupno 59,4 milijuna) oslanja se na neki oblik socijalne pomoći. Za usporedbu, broj registriranih poreznih obveznika je upola manji.

U međuvremenu se proširio i kriminal, pa skupine otimaju zapuštene zgrade i tvrtke u takvim područjima više ne žele poslovati, dok sitni kriminalci kradu kablove i metal s trafostanica i prodaju ga na crnom tržištu. Zbog toga je u Roodepoortu, zapadno od Johannesburga, 12 malih lokalnih trafostanica trebalo biti zamijenjeno, a cijena svake nove iznosi 700.000 randa (35.249 eura).

Računica City Powera, koji nabavlja električnu energiju od Eskoma i distribuira je u Johannesburgu, pokazuje da su izgubili 500 milijuna randa tijekom prošle godine zbog toga što je materijal pokraden ili oštećen, ali i jer se takvi kabeli ne mogu nositi s povratkom struje, pa ih i ona dodatno oštećuje. Na kraju stanovnici danima ostaju bez struje, a i tvrtka je u problemima, tvrdi Bloomberg.

- Kao tvrtka plaćamo oko 19 milijardi randa godišnje Eskomu za struju, ali pola vremena ne dobivamo tu struju. To znači da smo uzalud potrošili taj novac i da se ne ostvaruje nikakav profit - rekao je glasnogovornik City Powera Isaac Mangena. Dodao je kako je promjena u upravljačkoj strukturi pomogla u poboljšanju situacije i da su nestanci struje ipak rjeđi.

Rupe u cesti, nepokriveni šahtovi i izloženi električni kabeli po cesti stvaraju dodatne probleme vozačima, pa za put koji inače traje 30 minuta sada treba dva sata. U svemu donekle profitiraju beskućnici, koji kontroliraju promet onda kad nestane struje. U prosjeku svaki od njih zaradi 300 randa (malo više od 15 eura) u napojnicama od vozača.

S druge strane, obrtnici i ugostitelji su u zbog energetske nesigurnosti u velikim problemima. Mali restoran Ikechukwua Oparauga, koji je prije bio vrlo uspješan, sada je bio prisiljen otpustiti polovicu osoblja i preseliti se u manji prostor, no i dalje se suočava s gubicima. Dodanih 350 randa tjedno plaća bandi za zaštitu.

- Ujutro više ne mogu unaprijed pripremati hranu, kao što smo prije činili, jer nestaje struje. Kupnju generatora ili prelazak na plin si ne mogu priuštiti - govori Oparaugo.

Brojni poslovni čelnici podigli su uzbunu zbog smjera u kojem se nacija trenutno kreće. Središnja banka procjenjuje da restrikcije struje gospodarstvo koštaju 900 milijuna randa dnevno, što će smanjiti ovogodišnju stopu rasta za dva postotna boda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:04