Nakon prodaje biznisa u Srbiji, Šolakova United grupa povukla je znakovit potez u Washingtonu

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) s sjedištem u Washingtonu objavio je da se spor United Grupe osnivača Dragana Šolaka i države Srbije nastavlja dogovorom obiju strana nakon što su ga u prosincu prošle godine, također dogovorno, privremeno obustavili.

Budući je spomenuti spor u svibnju 2021. pokrenula United Grupa zbog tretmana njezine kompanije SBB u Srbiji, znakovito je da odluka o nastavku spora dolazi nakon što je United Grupa objavila da je postigla dogovor o prodaji SBB-a telekomunikacijskoj kompaniji e& PPF Telecom s sjedištem u Češkoj i arapskim kapitalom u suvlasništvu, kao i prodaji Sportkluba te tvrtki NetTV i EON TV International Telekomu Srbije.

Nakon što je United Grupa objavila spomenute prodaje, podsjetimo, krenule su spekulacije da se osnivač i trenutni manjinski vlasnik kompanije Dragan Šolak povlači iz Srbije i iz svojevrsnog ‘klinča‘ s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji Šolaka i opozicijskog lidera i biznismena Dragana Đilasa smatra svojim glavnim protivnicima u Srbiji.

PROČITAJTE VIŠE Istražili smo što stoji iza velikog poslovnog zaokreta jednog od najvećih mogula u regiji

Odluka Šolaka ili United Grupe, čiji je većinski vlasnik investicijski fond BC Partners, da u Srbiji ostane vlasnik televizija N1 i Nova S koje vode izrazitu ‘antivučićevsku‘ uređivačku politiku bila je prvi signal da se Šolak zasad ne povlači iz Srbije. Nastavak spora pred ICSID-om može se uzeti kako novi dokaz da nikakvog dogovora između Šolaka i Vučića zasad nema.

Iako je spor pred ICSID-om pokrenut zbog SBB-a, odštetu traži United Grupa s sjedištem u Nizozemskoj pozivajući se na međunarodni ugovor Srbije (kao sljednice Savezne Republike Jugoslavije) i Nizozemske o zaštiti ulaganja. Prema navodima odvjetničkog tima United Grupe iznesenima prilikom pokretanja spora, Srbija je povrijedila odredbe spomenutog ugovora o zabrani diskrimirajućih odluka državnih administracija zemalja potpisnica ugovora, u ovom slučaju Srbije, u odnosu na ulagača iz Nizozemske.

- Posljedice za Vladu Srbije u slučaju da izgubi spor mogle biti vrlo bolne, uključujući i prisilnu zaplijenu imovine države - zaprijetili su odvjetnici United Grupe prilikom pokretanja spora u Washingtonu. Iznos odštete koji se traži u ovom sporu nije objavljen.

Iako nije ‘klasični‘ sud, snaga ICSID-a nesporna je, među ostalim, i stoga što države potpisnice Međunarodne konvencije o zaštiti ulaganja ne mogu izbjeći provedbu odluke tog tijela i moraju ih prihvatiti kao odluke vlastitih sudova ili arbitražnih tijela. Tako je, među ostalim, Vlada u obvezi isplatiti MOL-u odštetu od 235,8 milijuna dolara temeljem odluke koju je ICSID u srpnju 2022. donio po tužbi koju je mađarska kompanija pokrenula protiv hrvatske države u proljeće 2014. zbog, kako su navodili u MOL-u, kršenja Ugovora o energetskoj povelji kao dijela ICSID konvencije. Prema očitovanjima Banskih dvora o spomenutome sporu u Washingtonu, odštetni zahtjev MOL-a bio je znatno veći od dosuđenog i dosezao je 1,1 milijardu dolara.