Za štediše se prošla godina pokazala najlošijom od globalne krize 2008.: financijska imovina kućanstava u svijetu pala je za 2,1 posto, stoji u četrnaestom po redu Allianzovom Izvješće o globalnom bogatstvu koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja. Glavni razlog lošoj godini bili su gubici ostvareni na vrijednosnim papirima (pad 7,3 posto) te osiguranju/mirovinama (pad 4,6 posto). S druge strane, bankovni depoziti su snažno rasli, šest posto. U konačnici, izgubljena je financijska imovina od 6,6 bilijuna eura, pa je na kraju prošle godine iznosila 233 bilijuna eura.
Pad je bio najizraženiji u Sjevernoj Americi, iznosio je 6,2 posto, te zapadnoj Europi, 4,8 posto. Istodobno, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za dva posto, ali to je bio "najsporiji rast u jedanaest godina". Dok su vrijednosni papiri pali za 2,1 posto, pokazuje Allianzova studija, područje osiguranja/mirovina zabilježilo je skroman rast od 0,6 posto, a najviše su rasli bankovni depoziti 4,2 posto. Ipak, to je znatno sporije nego godinu ranije kada su povećani za devet posto.
U Allianzu objašnjavaju da je nakon vrhunca izazvanog pandemijom nova štednja pala za više od 50 posto, na 2,7 milijardi eura. U usporedbi s 2019. godinom, financijska imovina veća je za 20,4 posto, ali samo u nominalnom smislu. Prilagođeno inflaciji, povećanje se smanjuje na svega šest posto u tri godine.
Iako su im obveze povećane, udio duga hrvatskih kućanstava u BDP-u, zahvaljujući njegovom visokom nominalnom rastu, pao je gotovo za četvrtinu, odnosno za 10 postotnih bodova, na 32,8 posto. Neto financijska imovina u konačnici je porasla "za oskudnih 0,7 posto". Po stanovniku iznosi 14.330 eura, s čime je Hrvatska zadržala 36. mjesto ljestvice najbogatijih zemalja.
Unatoč velikim gubicima, u nominalnom smislu globalna financijska imovina kućanstava i dalje je gotovo 19 posto iznad razine prije Covida-19. No realni rast, prilagođen inflaciji, iznosio je tek 6,6 posto u tri godine. Pritom je najlošija situacija bila u zapadnoj Europi u kojoj je realno bogatstvo smanjeno za 2,6 posto u odnosu na 2019.
"Godinama su se štediše žalile na nulte kamatne stope", rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. "No pravi neprijatelj štediša je inflacija. I to ne samo od porasta inflacije nakon bolesti COVID-19. U Hrvatskoj, na primjer, imovina po glavi stanovnika porasla je za 450 posto prije inflacije u posljednjih 20 godina. No nakon inflacije porast je manje impresivan, 186 posto. To naglašava potrebu za pametnom štednjom i povećanjem financijske pismenosti. Ali inflaciju je teško pobijediti. Bez određenih poticaja i subvencija za dugoročnu štednju većina štediša mogla bi imati problema."
U sljedeće tri godine, procjenjuje Allianz, prosječan rast financijske imovine vjerojatno će biti između četiri i pet posto. U prilog rastu idu prije svega (dosadašnja) pozitivna kretanja na burzama, a računaju i na daljnju "normalizaciju" ponašanja u pogledu štednje. S obzirom na globalnu stopu inflacije od oko šest posto u 2023., "štediše bi trebale biti pošteđene još jedne godine stvarnih gubitaka na svojoj financijskoj imovini".
Međutim, suautorica izvješća Patricia Pelayo Romero smatra da su srednjoročni izgledi prilično podijeljeni. "Neće biti novčanih ili ekonomskih ohrabrenja. Prosječan rast financijske imovine vjerojatno će biti između četiri o pet posto u sljedeće tri godine, pod pretpostavkom prosječnih prinosa na burzi. Ali poput vremena, koje postaje sve ekstremnije zbog klimatskih promjena, očekuje se više tržišnih promjena u novom geopolitičkom i gospodarskom okružju. ‘Normalne‘ godine mogle bi postati iznimka."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....