Ljestvica

Najotpornije svjetske ekonomije: na čelu Norveška i Danska, Hrvatska najbolja u regiji

Stručnjaci su već započeli s projekcijama kako bi mogao teći proces globalnog gospodarskog oporavka nakon što se pandemija počne povlačiti
 Getty Images

Bolest Covid-19 unijela je neviđenu neizvjesnost u svjetske ekonomske tokove: zemlje širom planete bore se protiv zaraze provodeći strategije društvenog distanciranja i interventnim fiskalnim intervencijama pokušavaju stabilizirati tržišta.

No, stručnjaci su već započeli s projekcijama kako bi mogao teći proces globalnog gospodarskog oporavka nakon što se pandemija počne povlačiti.

Osiguravajuća kompanija FM Global izradila je još 2019. indeks otpornosti gospodarskih sustava 130 svjetskih zemalja, kojim se rangira vitalnost i fleksibilnost poslovnog okruženja na iznenadne udare.

Rizici su procijenjeni na razini političke stabilnosti, korporativnog upravljanja te stabilnosti lanaca opskrbe, a njima su potom pridodane i aktualne mjere kojima su zemlje pojedinačno odgovorile na pandemiju koronavirusa.

Došlo se do ljestvice na kojoj dominira deset zemalja najotpornijih na epidemiološku krizu, s najbržom sposobnošću regeneracije, piše Slobodna Dalmacija.

Valja na početku reći da Hrvatska u ukupnom poretku uopće nije loše prošla, najvjerojatnije puno više zahvaljujući dobrim reakcijama aktualnog epidemijskog vodstva nego prirodnoj otpornosti ekonomskog sustava.

Naša zemlja je među 130 ekonomija na 37. mjestu: bolje je pozicionirana čak i od Slovenije koja je na 42., Srbija je na 63., a BiH na 70. poziciji.

Deset zemalja s najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, Centralna Amerika i Velika Britanija.

Danska svoju visoku poziciju bilježi zahvaljujući kombinaciji brzih i efikasnih epidemijskih mjera, dobrom održavanju lanca opskrbe i minimalnoj korupciji vlasti. Nezanemariva je i danska politička kultura koja baštini vjeru u autoritete i kolektivno žrtvovanje u korist najugroženijih.

Danska vlada je donijela i mjere pomoći kojima pokriva 75 posto plaće radnika čija su radna mjesta ugrožena krizom, a za radnike po satu vlada će pokriti čak 90 posto njihove plaće, do 26.000 danskih kruna mjesečno. Model nije jeftin i koštat će oko 13 posto danskog BDP-a, no kad ekonomska utakmica nanovo krene, njihova zemlja će na nogama imati kvalitetne i dobro pripijene kopačke.

Sjedinjene Američke Države nisu u ovom rangiranju baš iznimno prošle kao cjelina, ali je zato vrlo žilavim ocijenjen njihov središnji dio. Pandemija divlja po njujorškoj regiji zajedno s rekordnom nezaposlenošću, no financijske institucije poput Goldman Sachsa i Morgan Stanleya predviđaju blagu recesiju i relativno brz oporavak u kasnijim tromjesečjima godine.

Generalno se tumači kako je američka ekonomija u boljem položaju od drugih zbog prosječno mlađeg stanovništva od većine ostatka svijeta, veće mobilnosti i lakše preraspodjele radne snage, a i država je već reagirala značajnim financijskim mjerama, no nedostatak kvalitetne javnozdravstvene zaštite u ovoj zemlji mogao bi se ispriječiti kao golema i ne lako premostiva prepreka ovako optimističnim ekonomskim prognozama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:21