Svjetska tržišta

Na Wall Streetu stagnacija indeksa na kraju tjedna, Facebook među najvećim gubitnicima

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones oslabio je 1,1, a S&P 500 indeks 0,55 posto
Ilustracija, Facebook
 Dado Ruvić / REUTERS

Na Wall Streetu su u petak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer je rast cijena dionica u nekretninskom i komunalnom sektoru nadoknadio pad Facebooka nakon što je ta društvena mreža izvijestila o proboju njezinog sigurnosnog sustava.

Dow Jones ojačao je 0,07 posto, na 26.458 bodova, dok je S&P 500 blago skliznuo na 2.913 bodova. Nasdaq indeks ojačao je 0,05 posto, na 8.046 bodova.

Među najvećim je gubitnicama jučer bila dionica Facebooka, s padom cijene od 2,6 posto, nakon što je ta društvena mreža objavila da su hakirani profili oko 50 milijuna njezinih korisnika.

S druge strane, snažno su, oko 1 posto, skočile cijene dionica u komunalnom i nekretninskom sektoru, čime je amortiziran negativan utjecaj pada Facebooka na indekse.

Pozitivno je na tržište utjecao podatak o stabilnom rastu potrošnje američkih kućanstava u kolovozu, pri čemu je inflacija ostala ispod ciljane razine Feda od 2 posto.

„Glavna tema na tržišta bila je danas nastavak solidnih gospodarskih brojaka, što pozitivno utječe na ulagače”, kaže Kate Warne, analitičarka u tvrtki Edward Jones.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones oslabio je 1,1, a S&P 500 indeks 0,55 posto. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,75 posto.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,47 posto, na 7.510 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,52 posto, na 12.246 bodova, a pariški CAC 0,85 posto, na 5.493 boda.

Europske ulagače uznemirila je odluka talijanske vlade da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime se usprotivila željama Bruxellesa i čime su čelnici političkih stranaka odnijeli pobjedu nad nestranačkim ministrom gospodarstva Giovannijem Trijem.

Tria je prvotno želio nizak deficit od 1,6 posto iduće godine, nadajući se da će se poštovati zahtjevi Europske unije da Italija postupno smanji fiskalni manjak kako bi se smanjio visoki javni dug. No, koalicijska vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige, koja je preuzela vlast u lipnju, tražila je deficit od oko 2,4 posto BDP-a kako bi financirala svoja skupa politička obećanja.

Ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 132 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 04:53