Svjetska tržišta

Na Wall Street burzovni indeksi blago porasli, azijski ulagači oprezni uoči odluka Feda

Tržište je prvo odskočilo od najnižih razina prethodnoga dana, no kasnije je ponovno oslabilo
Wall Street burza
 Profimedia, UPI

Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi blago porasli, nakon dva dana oštrih padova, a trgovalo se oprezno jer se čekaju odluke čelnika Feda i jer prijeti rizik od privremenog zatvaranja dijela državnih službi.

Dow Jones ojačao je 82 boda ili 0,35 posto, na 23.675 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,01 posto, na 2.546 bodova, a Nasdaq indeks 0,45 posto, na 6.783 boda. Nakon što je u prethodna dva trgovinska dana izgubio gotovo 4 posto i zaronio na najniže razine u 14 mjeseci, S&P 500 indeks jučer je ojačao mršavih 0,01 posto.

U jednom je trenutku bio u plusu i više od 1 posto, no izgubio je sve te dobitke nakon vijesti da zastupnici Demokratske stranke u Kongresu neće prihvatiti prijedlog financiranja savezne vlade, što znači da bi uskoro, ako se ne postigne dogovor, dio državnih službi mogao biti privremeno zatvoren.

„Tržište je prvo odskočilo od najnižih razina prethodnoga dana, no kasnije je ponovno oslabilo zbog mogućeg privremenog zatvaranja dijela državnih službi, ali i zbog neizvjesnosti uoči odluka Feda”, kaže Keith Lerner, strateg u tvrtki SunTrust Advisory Services.

U srijedu se, nakon dvodnevne sjednice, očekuje priopćenje o odlukama čelnika američke središnje banke koje bi moglo znatno utjecati na daljnji smjer tržišta. Očekuje se da će Fed još jednom, po četvrti put ove godine, podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, važnije će biti poruke Feda o tome što kani ubuduće. Ulagači se nadaju signalima o usporavanju tempa povećanja kamatnih stopa, s obzirom na usporavanje rasta globalnog, pa i američkog gospodarstva, ali i zbog slabljenja inflacijskih pritisaka nakon oštrog pada cijena nafte posljednjih mjeseci. Donedavno se očekivalo da će Fed u idućoj godini povećati kamate u tri navrata, no sada se ulagači nadaju da će tih povećanja biti manje, što bi podržalo tržište dionica.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je dosad u niz navrata kritizirao Fed zbog podizanja kamata, upozorio je jučer Fed da „ne čini još jednu pogrešku”, dok je Wall Street Journal u komentaru pozvao na stanku u povećanju kamata.

Osim zbog Feda, ulagači su, kažu analitičari, zabrinuti zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, negativnih signala s tržišta obveznica koji najavljuju približavanje recesije u SAD-u, nesigurnosti u vezi Brexita. Zbog toga je jučer VIX 'indeks straha' Čikaške burze opcija porastao daljnji bod, na 25,58 bodova, najvišu razinu u 10 mjeseci. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 1,06 posto, na 6.701 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,29 posto, na 10.740 bodova, a pariški CAC 0,95 posto, na 4.754 boda.

Azijski ulagači oprezni uoči odluka Feda

Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati uoči odluka američke središnje banke, dok je oštar pad cijena nafte izazvao špekulacije da bi Fed uskoro mogao okončati ciklus povećanja kamatnih stopa.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,4 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Šangaju oslabile oko 0,3 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji porasli su, pak, između 0,2 i 0,8 posto.

Podršku azijskim tržištima pruža jučerašnja stabilizacija Wall Streeta. Ulagači su oprezni jer će u srijedu predvečer čelnici Feda objaviti svoje odluke nakon dvodnevne sjednice, koje bi mogle znatno utjecati na daljnji smjer tržišta.

Cijene 'crnog zata' na najnižoj razini od kolovoza, dolar oslabio

Zbog strahovanja ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima, jučer su cijene 'crnog zlata' potonule više od 5 posto, pa su zaronile na najniže razine od kolovoza prošle godine.

Jutros je, pak, na američkom tržištu cijena barela skliznula 13 centi, na 46,10 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 4 centa, na 56,30 dolara.

Kako su od početka listopada cijene nafte pale oko 35 posto, analitičari kažu da popuštaju pritisci na jačanje inflacije, što bi moglo navesti Fed na usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa. Tim više što se usporava i rast globalnog, kao i američkog gospodarstva.

Na valutnim tržištima dolar je oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,92 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,08 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao s jučerašnjih 112,70 na 112,45 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1380 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1355 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:38