Demokratski socijalizam

MMF protiv ideja Cortez i Sandersa: 'Teorija američkih ljevičara nije lijek za probleme'

Christine Lagarde komentira novu ekonomsku teoriju koju zastupaju američki ljevičarski političari
Alexandria Ocasio-Cortez
 REUTERS

Velika državna potrošnja ima smisla u pojedinim situacijama, ali ne na dulji rok i ne može riješiti sve probleme, istaknula je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), komentirajući novu ekonomsku teoriju koju zastupaju američki ljevičarski političari.

Istaknuti političari američke Demokratske stranke, uključujući senatora Bernieja Sandersa koji se u javnim nastupima deklarira kao demokratski socijalist i zastupnice Alexandrije Ocasio-Cortez već neko vrijeme zastupaju veću potrošnju na socijalne programe, pozivajući se na novu školu ekonomske misli.

Prema modernoj monetarnoj teoriji državni proračun ne može se poistovjetiti s proračunima kućanstava i kompanija jer država može tiskati novac. Proračunski je deficit po toj teoriji zapravo dobar znak jer prema načelu dvostrukog knjigovodstva zapravo znači da privatni sektor ima dovoljno novca.

Ograničenje državne potrošnje nužno je tek kada je gospodarstvo blizu pune zaposlenosti, kako se preko rasta plaća ne bi potpirivala inflacija, smatraju zastupnici te teorije.

"Smatramo da moderna monetarna teorija nije lijek za sve probleme", kazala je Christine Lagarde u srijedu na konferenciji za novinare, održanoj povodom proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.

Možda bi u nekim situacijama povećavanje potrošnje imalo smisla, primjerice kada se zemlja nađe u deflatornoj spirali, priznala je Lagarde.

"Trenutno ipak nijedna zemlja nije u poziciji koja bi omogućila da teorija donese željeni rezultat kroz dulje vrijeme", naglasila je.

Glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath smatra da zahvaljujući dominantnoj ulozi dolara u svjetskom gospodarstvu povećanje državne potrošnje za Washington ne bi nužno povlačilo za sobom i više ključne kamatne stope.

U konačnici bi ipak veća potrošnja mogla prouzročiti probleme pri povratu kredita, a tiskanje novca za potrebe financiranja deficita moglo bi završiti katastrofom, naglasila je.

"Jako veliki iznosi obično potpiruju inflaciju i guraju zemlju u krizu", izjavila je Gopinath u razgovoru za Reuters.

Pripadnici konvencionalnih škola ekonomske misli u američkoj politici tvrde da je SAD već nagomilao prevelik javni dug, od 22.000 milijardi dolara, a bilježi i kroničan deficit.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 23:17