Ministri 11 zemalja EU složni: ‘Nestašice lijekova treba rješavati ‘mali NATO‘, znamo kako to financirati‘

Iako se Europska komisija posljednjih godina počela intenzivno baviti rastućim problemom nestašice kritičnih lijekova poticanjem održive proizvodnje unutar Unije, zasad se ne naziru konkretni odgovori na pitanje kako se to kani postići i kojim sredstvima. A vremena je jako malo, pogotovo ako znamo da se radi o strogo reguliranoj industriji u kojoj procesi odobravanja traju godinama, i to u okolnostima sve lošijih geopolitičkih odnosa.

Toga su svjesne zemlje članice koje su ovih dana predložile da se mjere, kakve god bile, financiraju iz budžeta pojačanog naoružavanja koji je početkom mjeseca najavila šefica EK Ursula von der Leyen, odnosno da EU opskrbu lijekovima stavi u sferu nacionalne sigurnosti. Na popisu 11 zemalja čiji su ministri zdravstva 9. ožujka objavili svoj prijedlog je i Slovenija, ali ne i Hrvatska.

Kako je poznato, posljednjih se godina države članice suočavaju s ozbiljnim nestašicama lijekova, čiji je osnovni uzrok politika konstantnog rezanja cijena lijekova na recept u posljednjih više od 10 godina i posljedično sve veća ovisnost o dobavljačima iz Kine i Indije. To je u kombinaciji s inflacijom i porastom troškova te problemima s lancima dobave postalo neizdrživo i dramatično je pala isplativost proizvodnje mnogih lijekova, pogotovo jeftinijih. Posljedice su gašenja lijekova; proizvodnja je za neke važne lijekove spala na jednog ili dva proizvođača, i budućnost je vrlo neizvjesna.

Predstavljen Zakon o kritičnim lijekovima

Prvi korak rješavanja problema na razini Unije bilo je donošenje Farmaceutske strategije za Europu iz 2020. Potom je Europska agencija za lijekove (EMA) 2022. godine dobila prošireni mandat za upravljanje nestašicama lijekova, i od tada zajedno sa skupinama nacionalnih tijela ima ključnu ulogu u praćenju nestašica kritičnih lijekova.

Komisija je 2023. predložila ambicioznu reformu Unijina zakonodavstva o lijekovima da bi se poboljšao pristup lijekovima i ojačali njihovi lanci opskrbe, i o toj reformi trenutačno pregovaraju Europski parlament i Vijeće.

Komisija je tako u srijedu predložila donošenje Zakona za poboljšanje dostupnosti kritičnih lijekova u Uniji. Cilj je potaknuti diversifikaciju lanca opskrbe i ojačati farmaceutsku proizvodnju u Uniji, čime će se poduprijeti farmaceutski sektor Unije, koji uvelike pridonosi gospodarstvu.

Zakonom će se olakšati ulaganja za poduzeća koja povećavaju proizvodnju kritičnih lijekova u Uniji, a istodobno će se potaknuti mjere za jačanje otpornosti lanaca opskrbe. Osim toga, države članice moći će se udruživati da bi povećale svoju kupovnu moć, kaže se u objavi.

Glavni elementi Zakona o kritičnim lijekovima uključuju strateške projekte u okviru kojih će se stvoriti, povećati ili modernizirati proizvodni kapaciteti Unije za kritične lijekove ili njihove sastojke. Ti industrijski projekti mogu imati koristi od lakšeg pristupa financiranju i ubrzane administrativne, regulatorne i znanstvene potpore.

Objavljene su smjernice o državnim potporama da bi se državama članicama pomoglo u financiranju takvih strateških projekata. Nadalje, države članice mogu putem javne nabave poticati diversifikaciju i otpornost lanaca opskrbe. Kad je riječ o kritičnim lijekovima, naručitelji će u svoje postupke nabave morati uključiti širi skup zahtjeva, kao što su diversificirani izvori ulaznih materijala i praćenje lanaca opskrbe.

Zajednička nabava

Ako postoji velika ovisnost o jednoj ili nekolicini zemalja, u obzir će se morati uzeti i zahtjeve da se prije svega nabavljaju kritični lijekovi koji se proizvode u Uniji. To će u opravdanim slučajevima biti moguće i za druge lijekove od zajedničkog interesa.

Komisija će, na njihov zahtjev, podupirati zajedničku nabavu različitih država članica da bi se uklonile razlike u dostupnosti i pristupu kritičnim lijekovima i drugim lijekovima od zajedničkog interesa u cijeloj Uniji. Istražit će se mogućnosti sklapanja međunarodnih partnerstava sa zemljama i regijama istomišljenicama da bi se proširio lanac opskrbe i smanjila ovisnost o jednom ili nekoliko dobavljača.

Iz ovoga se može pročitati da bi se dobar dio ovih mjera trebao financirati iz nacionalnih proračuna, i to bi mogao biti razlog zbog kojeg su ministri 11 zemalja dali vlastiti prijedlog. Radi se o ministrima zdravstva iz Belgije, Češke, Cipra, Estonije, Njemačke, Grčke, Latvije, Litve, Portugala, Slovenije i Španjolske, koji predlažu da se Zakon o kritičnim lijekovima integrira u širu stratešku autonomiju i sigurnosne napore EU, stavljajući tu mjeru pod kišobran financiranja obrane.

"Zakon o kritičnim lijekovima mora služiti kao snažan instrument. Dio financiranja trebao bi biti ugrađen u šire planove obrambenih troškova EU, uključujući financijske mehanizme u novom obrambenom paketu. Uostalom, bez esencijalnih lijekova, europski obrambeni kapaciteti su ugroženi", napisali su ministri.

Tim se potezom želi pristupiti 800 milijardi eura koje bi Europska komisija trebala mobilizirati tijekom sljedeće četiri godine kroz plan Rearm Europe.