Pulsko brodogradilište

Ministar financija optužuje Upravu Uljanika, država će brodogradilištu dati 352 mil. eura?

Marić čelne ljude Uljanika proziva za neodgovorno ponašanje, površnost i velike propuste
Brodogradilište Uljanik u Puli
 Goran Šebelić / CROPIX

Da je pulsko brodogradilište Uljanik u velikim problemima, odavno je jasno, ali nije bilo jasno da je situacija toliko kritična. Očito je situacija posve izmakla kontroli jer Ministarstvo financija prvi put otvoreno, kritički i iznimno oštro proziva menadžment pulskog škvera za neodgovorno ponašanje, obmanjivanje, prešućivanje, nepravovremeno izvješćivanje, površnost te čak netočan prikaz podataka i relevantnih čimbenika te rizika koji su ključni za toliko potrebno restrukturiranje i ulazak strateškog partnera Danka Končara u vlasničku strukturu, što znači svježi kapital.

Upitan opstanak

U internom dopisu ministra financija Zdravka Marića ministru gospodarstva Darku Horvatu od 29. lipnja, koji smo dobili na uvid, jasno je da Vlada nimalo nije zadovoljna dosadašnjim postupanjem Uprave, niti načinom na koji su predstavljali podatke o poslovanju te rizicima nakon što su dobili državno jamstvo za 96 milijuna eura ove zime, posebno zbog realne mogućnosti aktiviranja čak 124,5 milijuna eura, što bi moglo ugroziti program restrukturiranja, ali i opstanak brodogradnje u Puli i Rijeci. Naime, kako doznajemo iz dopisa, situacija je u posljednjih nekoliko mjeseci kulminirala zbog neuredno ispunjenih ugovornih obveza oko novogradnje 500, koja je lani u srpnju porinuta u more. Riječ je usisnom jaružalu na vlastiti pogon koje je Uljanik ugovorio s luksemburškom kompanijom Dredging and Maritime Management, a kako se navodi u dopisu, prijeti raskid ugovora, što bi lančano moglo utjecati i na druge ugovore. Ministarstvo financija ne shvaća zašto ih Uljanikova Uprava, koja ostvaruje korist od odobrenih državnih jamstava, o tome ne izvještava s obzirom na veliku mogućnost pozivanja na plaćanje cjelokupnog paketa državnih jamstava, ali i ostalih rizika koji se dotiču drugih brodova koje je Uljanik ugovorio, ne samo u Puli, nego i u Rijeci.

Isto tako, Marić nimalo nije zadovoljan ni programom restrukturiranja koji je Uljanik podastro Vladi, a koji bi ona trebala što prije poslati u Bruxelles Europskoj komisiji kako bi Uljanik mogao dobiti potvrđen program restrukturiranja, a time i strateškog partnera. Naime, rok za odobrenje i predaju programa je 22. srpnja. A Uljanik u aktualnom programu restrukturiranja traži da Vlada u sljedeće tri godine za novogradnju odobri 760 milijuna eura novih državnih jamstava te se od države očekuje pokrivanje 60 posto troškova restrukturiranja, odnosno 352 milijuna eura.

Bez rezultata

U dopisu se navodi da je Uljanik dobio u siječnju državno jamstvo za sanacijski kredit do donošenja programa restrukturiranja, a da je nakon toga uloga menadžmenta bila da stabilizira uzdrmalo poslovanje. Međutim, četiri mjeseca nakon odobrenja jamstva Uljanik, tvrde, dostavlja program restrukturiranja koji znatno odstupa od temelja na osnovi kojih je dano to jamstvo. Ministarstvo financija o tome je izvijestilo Uljanik, a nakon toga je, navode, pulski škver dostavio niz neuobičajenih, nepovezanih, nekonzistentnih i nedorečenih podataka. I poslije toga, bez obzira na sve primjedbe Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva, Uljanik u odgovarajućem roku nije isporučio program koji je u skladu s pravilima o državnim potporama. Istaknuli su i da su se dostavljeni podaci stalno mijenjali, posebno fiskalni rizici koji su rezultat netočno određenih i nepreciznih parametara održivosti.

Iz svih tih razloga Ministarstvo financija zatražilo je od menadžmenta Uljanika putem Ministarstva gospodarstva da objasni zašto nisu pravodobno izvijestili o procjenama rizika i pregovora s vjerovnicima i kupcem novogradnje 500. Uprava mora također objasniti sve okolnosti koje su dovele do sadašnje situacije s novogradnjom 500 u posljednjih šest mjeseci te što su poduzimali tijekom lipnja u pogledu rješavanja rizika koji bi doveli do aktiviranja jamstva.

Čekaju prijedloge

Traži se od njih i da detaljno opišu prijedloge koje misle poduzeti da se jamstva ne bi aktivirala, i to s jasnim rokovima i odgovorima da ih se izvijesti o dosad poduzetim radnjama, i to s dokumentacijom koja uključuje i mišljenje vjerovnika iz bankarskog sektora te HBOR-a. Uljanik mora dati i prikaz rokova ispunjenja za sve ostale novogradnje koje se trebaju realizirati sukladno planu restrukturiranja s prikazom rizika i procjenama vjerojatnosti aktiviranja jamstva koje bi moglo nastati u drugom polugodištu ove godine. Za kraj traže i jasno obrazloženje uloge i spremnosti podupiranja poslovne stabilnosti strateškog partnera, odnosno Danka Končara, pa i njegova angažmana u smanjenu fiskalnih rizika.

Uljaniku će država dati još 352 mil. €

U drugu ruku Ministarstvo gospodarstva smiruje tenzije i uvjerava kako to ne znači da se odustaje od plana restrukturiranja ili da on neće biti poslan u Bruxelles, a danas će na tu temu razgovarati s europskom povjerenicom za zaštitu tržišnog natjecanja. Cilj je Vlade, ističu, da se brodogradnja i radna mjesta zadrže po svaku cijenu. U tom pogledu, država će sudjelovati u troškovima restrukturiranja sa 60 posto, a ukupni trošak restrukturiranja trebao bi biti 584 milijuna eura. Dakle, država bi osigurala 352 milijuna eura, a ostatak Uljanik. U Ministarstvu gospodarstva očekuju da u Bruxellesu to neće biti problem jer je udio kapaciteta Uljanika u ukupnoj europskoj brodogradnji manji od jedan posto. Međutim, u ovom im je trenutku bitno da Končar kao strateški partner pomogne i hitno osigura 24 milijuna eura za dovršetak i isporuku dviju novogradnji - sporne 500, odnosno jaružara, i platforme Apollo jer bi time jamstva pala sa 645 na 555 milijuna eura. Restrukturiranje je nužno i za 3. maj jer inače ništa od njegove prodaje. Budući investitor traži vraćanje pozajmice od 500 milijuna kuna i čistu knjigu narudžbi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:03