Minimalac u Hrvatskoj prvi put iznad 1000 eura, ali prava slika vidi se tek kad se uračuna kupovna moć

Hrvatska je među zemljama koje su u posljednjih nekoliko godina najbrže povećavale minimalnu plaću. Nominalno je i dalje ispod europskog prosjeka, no usporedba prema kupovnoj moći pokazuje da zaposlenici s minimalcem mogu kupiti više nego u nekoliko bogatijih članica Europske unije.

Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj od srpnja ove godine iznosi 1.050 eura, čime je prvi put premašila psihološku granicu od tisuću eura. Time se Hrvatska nalazi otprilike na sredini europske ljestvice zemalja koje imaju zakonom propisanu minimalnu plaću. Ipak, sama visina minimalca govori samo dio priče. Kada se usporede troškovi života i kupovna moć, poredak se osjetno mijenja, a Hrvatska na ljestvici napreduje za nekoliko mjesta.

U Hrvatskoj svjedočimo pomalo nestvarnom rastu plaća. Brojke su toliko visoke da otvaraju jedno pitanje

To pokazuju najnoviji podaci Eurostata, koje je analizirao Euronews. Statistika obuhvaća 29 europskih država koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću, uključujući članice Europske unije i zemlje kandidatkinje.

Pet država isplaćuje više od 2.000 eura minimalca

Najvišu bruto minimalnu plaću u Europi i dalje ima Luksemburg, gdje zaposlenici na minimalcu primaju 2.771 euro mjesečno. Slijede Irska s 2.391 eurom, Njemačka s 2.343, Nizozemska s 2.338 te Belgija s 2.234 eura. Na drugom kraju ljestvice nalaze se Ukrajina, Moldavija i Albanija, dok je među državama članicama Europske unije najniži minimalac i dalje u Bugarskoj, gdje iznosi 620 eura bruto.

Hrvatska se sa svojih 1.050 eura nalazi ispred Malte, Estonije, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Latvije i Bugarske, ali još uvijek osjetno zaostaje za zapadnoeuropskim članicama. Iznad Hrvatske nalaze se Slovenija sa 1.482 eura, Španjolska s 1.425 eura te Litva i Poljska, koje su također prešle granicu od 1.100 eura.

Više od polovice promatranih država i dalje ima minimalnu bruto plaću nižu od tisuću eura, no među njima je čak sedam zemalja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji.

Hrvatska je prvi put premašila granicu od 1.000 eura bruto i nalazi se u sredini europske ljestvice.

/Eurostat

Kupovna moć daje sasvim drukčiju sliku

Nominalna plaća, međutim, ne govori koliko si netko zaista može priuštiti za svoj novac, piše Euronews. Zato Eurostat uspoređuje minimalne plaće i prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u cijenama među državama. Na toj ljestvici razlike među zemljama postaju znatno manje. Njemačka se penje na prvo mjesto s vrijednošću od 2.164 PPS, ispred Luksemburga (2.108), Nizozemske (2.023) i Belgije (1.922). Irska, koja je prema nominalnim plaćama druga u Europi, pada na peto mjesto jer su troškovi života među najvišima na kontinentu.

Hrvatska u toj usporedbi napreduje s 14. na 11. mjesto. Minimalna plaća izražena prema kupovnoj moći iznosi 1.339 PPS, što znači da zaposlenici na minimalcu realno mogu kupiti više nego njihovi kolege u Portugalu, Grčkoj i Cipru, iako te zemlje nominalno imaju slične ili čak nešto više minimalne plaće. To pokazuje koliko usporedbe samo prema iznosu plaće mogu biti varljive. U državama u kojima su troškovi stanovanja, hrane i usluga niži, isti iznos plaće vrijedi više nego u bogatijim članicama Europske unije.

Kada se uračunaju razlike u cijenama, Hrvatska napreduje s 14. na 11. mjesto među europskim državama

/Eurostat

Zemlje kandidatkinje preskaču dio članica EU

Zanimljivo je da usporedba prema kupovnoj moći mijenja odnos snaga i između država članica Europske unije i zemalja kandidatkinja. Sjeverna Makedonija, primjerice, s minimalnom plaćom od 1.142 PPS preskače čak sedam članica Europske unije, među kojima su Malta, Slovačka, Mađarska i Češka. Srbija s 1.094 PPS također završava ispred nekoliko država članica, dok Crna Gora praktički sustiže Češku.

S druge strane, Estonija, Latvija i Cipar, koje prema nominalnim iznosima izgledaju relativno dobro, zbog viših životnih troškova gube nekoliko mjesta na ljestvici kupovne moći. Najveći dobitnik usporedbe je Rumunjska, koja skače s 20. na 12. mjesto. Odmah iza nje nalazi se Sjeverna Makedonija, koja napreduje čak osam mjesta. Hrvatska i Bugarska popravljaju položaj za tri mjesta, dok Srbija napreduje za pet. Najveći pad bilježi Estonija, koja s 16. pada na 26. mjesto. Latvija, Češka i Cipar gube po četiri pozicije, piše Euronews.

Hrvatska, Rumunjska i Sjeverna Makedonija među najvećim su dobitnicima, dok Estonija bilježi najveći pad

/Eurostat

Inflacija ponovno pojela dio rasta plaća

Podaci Eurostata pokazuju i još jedan zanimljiv trend. Između siječnja i srpnja ove godine samo je osam od ukupno 29 promatranih država povećalo zakonski propisanu minimalnu plaću. Najveće povećanje zabilježila je Sjeverna Makedonija, gdje je minimalac porastao 6,9 posto. Slijede Rumunjska i Estonija s rastom od 6,8 posto, Belgija s 5,8 posto te Grčka s 4,5 posto. Luksemburg, Francuska i Nizozemska također su povećali minimalne plaće, ali znatno skromnijim stopama.

Istodobno je inflacija u europodručju tijekom prvih šest mjeseci ove godine iznosila 3,2 posto. To znači da su radnici u državama koje nisu povećavale minimalac realno izgubili dio kupovne moći, osobito ondje gdje su cijene rasle brže od europskog prosjeka. Među članicama Europske unije najveću inflaciju imala je Malta, gdje su cijene porasle 8,2 posto. Slijede Cipar s 5,4 posto i Nizozemska s 4,7 posto.

Posebnu priču predstavlja Turska.Iako je posljednjih godina snažno povećavala minimalnu plaću, inflacija je nastavila rasti još brže. Samo između prosinca prošle i lipnja ove godine cijene su porasle gotovo 18 posto. Budući da Ankara minimalnu plaću sada usklađuje samo jednom godišnje, zaposlenici koji primaju minimalac tijekom godine postupno gube kupovnu moć. Dodatni je problem što je upravo u Turskoj udio radnika koji rade za minimalnu plaću među najvećima u Europi i procjenjuje se na gotovo 40 posto.

Za razliku od većine europskih država, pet članica Europske unije i dalje nema zakonom propisanu minimalnu plaću. To su Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska. U tim se zemljama minimalne plaće uglavnom određuju kolektivnim ugovorima između poslodavaca i sindikata, a ne državnim propisima.

Za Hrvatsku ovogodišnji podaci potvrđuju nastavak trenda započetog prije nekoliko godina. Minimalna bruto plaća prvi je put premašila tisuću eura, a prema kupovnoj moći hrvatski radnici stoje nešto bolje nego što bi se moglo zaključiti samo iz nominalnog iznosa. To, međutim, ne znači da su sustigli zapadnu Europu. Razlika u odnosu na zemlje poput Njemačke, Nizozemske ili Belgije i dalje je velika, a upravo podaci o kupovnoj moći pokazuju da rast plaća sam po sebi nije dovoljan ako ga istodobno prati rast cijena.