TRAŽI SE UZLET

Velika smjena u vrhu Zračne luke Pule, razlog su mizerne brojke?

Smjena na vrhu stiže usred pritiska turističkog sektora i znatnog zaostatka za Zadrom, Splitom i Dubrovnikom

Nina Vojnić Žagar

 Goran Sebelic/Cropix
Smjena na vrhu stiže usred pritiska turističkog sektora i znatnog zaostatka za Zadrom, Splitom i Dubrovnikom

Marko Ražem novi je direktor Zračne luke Pula. Dosadašnjoj direktorici Nini Vojnić Žagar nije produljen mandat, a vođenje pulskog aerodroma preuzima čovjek koji Zračnu luku dobro poznaje jer je godinama vodio njezin Prometni sektor i bio zadužen za jedan od ključnih dijelova poslovanja.

Do promjene na čelu Zračne luke dolazi u trenutku kada se ponovno sve glasnije otvara pitanje pozicije pulskog aerodroma na hrvatskoj zrakoplovnoj karti, posebice u usporedbi s drugim zračnim lukama u turističkim regijama. Iako je Zračna luka Pula početkom kolovoza objavila podatke prema kojima je tijekom srpnja nastavljen pozitivan trend rasta putničkog prometa, činjenica je da se Pula nakon pandemije koronavirusa vraćala znatno sporije od većine konkurentskih jadranskih aerodroma.

U istarskom turističkom sektoru već se duže vrijeme moglo čuti nezadovoljstvo načinom na koji se Zračna luka razvija i brzinom kojom vraća izgubljene linije i putnike. Posebno se isticalo da Istra, kao turistički najjača hrvatska regija, po broju putnika u svojoj zračnoj luci sve više zaostaje za destinacijama koje ostvaruju znatno manji turistički promet.

Najbolji primjer za to je Zadar. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Istarska županija je tijekom 2025. ostvarila gotovo pet milijuna turističkih dolazaka i više od 28,3 milijuna noćenja, dok je Zadarska županija imala nešto manje od dva milijuna dolazaka i oko 10,6 milijuna noćenja. Dakle, turistički promet Istre višestruko je veći.

image

Nina Vojnić Žagar

Goran Sebelic/Cropix

Slika u zračnom prometu upravo je obrnuta. Zračna luka Zadar prošle je godine imala više od 1,6 milijuna putnika, dok ih je Pula imala 542 tisuće prema podacima DZS-a, odnosno nešto više od 554 tisuće prema poslovnim podacima same Zračne luke Pula. To znači da Zadar, unatoč znatno manjem turističkom prometu regije kojoj gravitira, već godinama ima približno tri puta više avionskih putnika od Pule.

Pula se pritom još uvijek nije vratila ni na svoje pretpandemijske brojke. U rekordnoj 2019. godini kroz pulski aerodrom prošlo je oko 778 tisuća putnika, dok je sama Zračna luka u izvještaju za 2025. navela da je tadašnji promet dosegnuo tek 71 posto razine iz 2019. godine. Ove je godine situacija dodatno pokazala koliko je oporavak još uvijek nestabilan. U prvih pet mjeseci 2026. Pula je imala 53.444 putnika, čak 19 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Za usporedbu, Zadar je u istom razdoblju imao gotovo 288 tisuća putnika i rast od 12,5 posto.

Promet se počeo popravljati s početkom glavne sezone. Zračna luka Pula početkom kolovoza objavila je da je do kraja srpnja kroz terminal prošlo 301.792 putnika te da je najveći rast zabilježen s tržišta Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Danske i Srbije. U priopćenju su naveli da je pozitivan trend započeo u lipnju, dok su travanj i svibanj bili slabiji zbog kasnijeg početka prometovanja dijela zračnih prijevoznika.

No upravo je usporedba s drugim zračnim lukama godinama bila jedna od glavnih zamjerki turističkog sektora. Split i Dubrovnik odavno su otišli daleko ispred Pule, Zadar je posljednjih godina napravio snažan iskorak privlačenjem niskotarifnih prijevoznika i velikog broja međunarodnih linija, dok je Pula po putničkom prometu ostala pri dnu među zračnim lukama hrvatskih turističkih regija. Iza nje je, među većim obalnim aerodromima, ostala još Rijeka, odnosno Zračna luka Rijeka na Krku.

Novi direktor Marko Ražem u Zračnoj luci Pula nije novo ime. Godinama je voditelj Prometnog sektora, a još prije pandemije javno je govorio o razvoju zračnog prometa i mreži linija iz Pule. Zračna luka tada je bila povezana s desecima europskih destinacija, a Ražem je 2020., na početku koronakrize, isticao da je Pula prethodnih godina servisirala 36 aviokompanija, bila povezana s 21 državom i 67 destinacija. Upravo će vraćanje takve razine povezanosti, privlačenje novih prijevoznika i jačanje prometa izvan nekoliko najjačih ljetnih mjeseci biti među najvećim izazovima nove uprave. Za Istru, koja je uvjerljivo najjača hrvatska turistička regija po broju noćenja, pitanje zračne dostupnosti odavno nije samo pitanje poslovanja jednog trgovačkog društva, nego i konkurentnosti cijele destinacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. kolovoz 2026 13:32