Komentar

Marija Šćulac: Za Hrvatsku, Clean Industrial Deal nije odgovor na sve izazove, ali je prilika

Marija Šulac je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori

Piše:

Vanjski suradnik

Objavljeno: 30. siječanj 2025. 14:29

Europa mora redefinirati prioritete kako bi očuvala konkurentnost i postigla klimatske ciljeve

Martin Bond/sciencephoto/pro/Martin Bond/sciencephoto/pro

Postoje duboke razlike u prioritetima među globalnim akterima po pitanju energetske tranzicije. Europa vodi strategiju koja počiva na strogoj regulaciji i visoko ambicioznim klimatskim ciljevima, za razliku od SAD-a, Kine i Indije.

Pragmatični pristupi, poput onih u SAD-u, predstavljaju izazov europskim strategijama. Izlazak Federalnih rezervi SAD-a iz Mreže za zeleniji financijski sustav te najavljeni izlazak iz Pariškog sporazuma šalje snažnu poruku da klimatska pitanja više nisu prioritet za vodeću svjetsku ekonomiju.

Kako balansirati između konkurentnosti i energetske tranzicije? Europa ostaje predana klimatskim ciljevima i dugoročnoj održivosti, ali njezin regulatorni okvir i visoki standardi često usporavaju provedbu potrebnih mjera. Oni akteri s fleksibilnijim okvirima omogućuju bržu implementaciju tehnologija i prilagodbu tržišnim uvjetima.

Europa mora redefinirati svoje prioritete kako bi očuvala konkurentnost i ostvarila svoje klimatske ciljeve. Clean Industrial Deal koji Europska komisija treba predstaviti 26. veljače može biti odgovor, ali zahtijeva odlučnost, jasnoću i strateški fokus koji nadilazi dosadašnji birokratski pristup.

Dekarbonizacija industrije zahtijeva ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući i geotermalnu energiju, te tehnoloških rješenja poput vodika i baterija. Spori administrativni procesi i nedostatak koordinacije među državama članicama EU usporavaju implementaciju ključnih projekata, dok SAD i Kina agresivno potiču domaće kapacitete za razvoj zelenih tehnologija.

Hrvatska ima priliku postati regionalni lider u energetskoj tranziciji zahvaljujući svojim resursima, ali suočava se s administrativnim i regulatornim preprekama. HGK već godinama naglašava potrebu za ubrzavanjem procesa izdavanja dozvola, pojednostavljivanjem birokracije i stvaranjem financijskog okvira koji će privući investicije.

Za Hrvatsku, Clean Industrial Deal nije odgovor na sve izazove, ali je prilika da kroz fondove i regionalne projekte transformiramo naše energetske i industrijske kapacitete. Ključ je definiranje jasnih prioriteta, od ulaganja u geotermalnu energiju i skladištenja energije do uklanjanja administrativnih i regulatornih prepreka. Ovo je trenutak za strateško pozicioniranje, učenje iz prošlih grešaka i aktivnu integraciju u projekte budućnosti.

BITNE ČINJENICE

Udjel geotermalne energije mogao bi porasti na čak 15%

● Geotermalna energija više nije resurs "drugog reda". Prvi put u povijesti, IEA je posvetila cijelo izvješće geotermalnoj energiji, naglašavajući njezinu ključnu ulogu u energetskoj tranziciji. Prema izvješću Međunarodne energetske agencije mogla bi porasti s trenutnih 1% na čak 15% udjela u globalnoj proizvodnji električne energije do 2050. godine.

●U Europi se trošak proizvodnje zelenog vodika kreće od 4 do 18 €/kg. SAD putem programa Inflation Reduction Act (IRA) subvencionira čisti vodik do 3 $/kg, čime potiču globalnu konkurentnost i privlače investicije. Ovaj fleksibilan pristup omogućuje SAD-u da podrži bržu implementaciju vodikovih tehnologija i privuče investicije, što ga čini konkurentnijim na globalnom tržištu.

● Kina ubrzano gradi najveće svjetske kapacitete za pohranu energije. Europa mora poticati lokalnu proizvodnju baterija kako bi smanjila ovisnost o azijskim dobavljačima.

Vezane vijesti